Hramadstva

Sanatoryj «Biełaruś» u Litvie znoŭ pracuje. Ale biełarusy tam adpačyvać pakul nie mohuć

U Litvie jość kavałačak Biełarusi, jaki faktyčna i jurydyčna naležyć našaj krainie, da niadaŭnaha času kiravaŭsia Upraŭleńniem spravami prezidenta. Havorka pra sanatoryj «Biełaruś» u Druskienikach. Praz sankcyi, nakładzienyja ES, miedycynskaja ŭstanova peŭny čas nie mahła pracavać — zabłakavali rachunki. Ale ciapier zasnavalnik źmianiŭsia. Zaraz sanatoryj naležyć Respublikanskamu centru pa azdaraŭleńni i sanatorna-kurortnym lačeńni nasielnictva. Adpaviedna, ustanova zmoža znoŭ prymać ludziej. Voś tolki nie biełarusaŭ.

«Naša Niva» raskazvaje historyju sanatoryja i chroniku apošnich padziej i skandałaŭ vakoł jaho. 

U pačatku XX stahodździa Druskieniki niejki čas naležyli Polščy, z 1939 pa 1940 hod — Biełaruskaj SSR, paśla jaho pieradali savieckaj Litvie. Sanatoryj adkryŭsia adrazu paśla Druhoj suśvietnaj vajny, u 1946 hodzie. Jaho adkryła biełaruskaje Minzdaroŭja na bazie doma adpačynku rabotnikaŭ Akademii navuk BSSR. U 1949 hodzie adkryli i dziciačaje adździaleńnie. 

Siońnia sanatoryj zdajecca Biełarusi ŭ arendu na 99 hadoŭ. Takoje prava biełaruski bok atrymaŭ, abmianiaŭšy ŭ 1990-ch sanatoryj na čyhunačnuju stancyju. Litva naŭzamien atrymała stancyju Aduciški (5,6 ha terytoryi) i hieadezičnyja i kartahrafičnyja materyjały pra Litvu, jakija zachoŭvalisia ŭ Minsku.

Darečy, savieckaja słava i nastalhija i pa siońnia prynosić ustanovie klijentaŭ, raskazvaŭ hałoŭny ŭrač sanatoryja Illa Jepifanavaŭ «Novaj haziecie»:

«Jość takija ludzi, jakija adpačyvali tut dziećmi 60-65 hadoŭ tamu, i viartajucca znoŭ. Siudy pryjazdžajuć i dzieci, i ŭnuki tych, chto adpačyvaŭ u «Biełarusi» jašče pry SSSR. Niadaŭna pryjechała siamja ź Izraila, žančyna raspaviała, što ŭ hetym sanatoryi była jaje babula i mama, a sama žančyna pryviezła adpačyvać užo svaju dačku. Jość takaja pierajemnaść. Ja navat sustrakaŭ ludziej z byłoha składu ŭrada Litvy, jakija raniej adpačyvali ŭ našym sanatoryi», — raspaviadaŭ hałoŭurač.

Pa jaho słovach hadavaja zahruzka na 2018 hod skłała 98%, heta bolš za 13 tysiač čałaviek. U sanatoryi adpačyvali ludzi z 19 krain śvietu.

Usich klijentaŭ sanatoryja možna padzialić na try hrupy. Pierš za ŭsio, heta dzieci, jakija pryjazdžajuć na lačeńnie ź Biełarusi. Ź biudžetu na heta vydzialałasia kala 8 miljonaŭ jeŭra ŭ hod. Baćki za znachodžańnie dziaciej u sanatoryi ničoha nie płaciać. Kali dzicia maje miedycynskija pakazčyki i jedzie biez supravadžeńnia darosłych, to 100% koštu pucioŭki apłačvaje dziaržava. Pryvodzilisia ličby: za hod tut 16 zajezdaŭ, pucioŭki pa 21 dniu, u adnym zajeździe 320 dziaciej.

Druhaja hrupa — heta darosłyja, jakija pryjazdžajuć ź Biełarusi i atrymlivajuć dapamohu ad dziaržavy na sanatorna-kurortnaje lačeńnie. Heta značyć, čałaviek, atrymlivajučy pucioŭku pa pakazańniach, u zaležnaści ad pamieru svajho dachodu apłačvaje tolki častku ad koštu pucioŭki: 30, 40, 50% i hetak dalej. «Darosłaja pucioŭka na 18 dzion kaštuje kala 700-800 jeŭra (košt na 2019 hod — NN), čałaviek za jaje z ulikam sumiesnaha finansavańnia Respubliki Biełaruś moža ŭ vyniku zapłacić 250-300 jeŭra» — raspaviadaŭ hałoŭny ŭrač.

Astatnija klijenty sanatoryja absłuhoŭvajucca pa poŭnych koštach sanatorna-kurortnaha lačeńnia.

Ale ž z 2020 hoda pačalisia prablemy. Spačatku sanatoryj prastajvaŭ praz karanavirus, a sa śniežnia 2020 hoda rachunki ŭstanovy ŭvohule zabłakavali. Bo sanatoryj naležyŭ Upraŭleńniu spravami prezidenta, a Jeŭrasajuz uvioŭ ekanamičnyja sankcyi suprać Viktara Šejmana, jaki na toj momant byŭ kiraŭnikom Upraŭleńnia.

«Sankcyi ŭviedzienyja piersanalna suprać Šejmana i padkantrolnych jamu aktyvaŭ. Jon padpisvaje rasparadžeńni ab pryznačeńni kiraŭnictva sanatoryja ŭ Druskienikach, naprykład, hałoŭnaha lekara. Značyć, «Biełaruś» — padkantrolny jamu aktyŭ. Stała być, toje, što hety aktyŭ pad sankcyjami, pravamierna», — tłumačyŭ u intervju DW namieśnik ministra zamiežnych spraŭ Litvy Mantas Adamienas

Asablivaść situacyi była ŭ tym, što sanatoryj «Biełaruś» staŭ pieršym u historyi litoŭskim pradpryjemstvam, jakoje trapiła pad mižnarodnyja sankcyi. Da taho ž, bolšaść rabotnikaŭ tam — hramadzianie Litvy. Supracoŭniki sanatoryja pačali aburacca, stvarali pietycyi, zładzili navat pratesny aŭtaprabieh. Hałoŭny doktar sanatoryja Illa Jepifanaŭ zajaŭlaŭ, što pradpryjemstva straciła miljony dalaraŭ, rabotnikaŭ nazyvali zakładnikami. 

U vyniku, prablema rašyłasia tolki paśla taho, jak spačatku svaju pasadu pakinuŭ Viktar Šejman, a paśla Upraŭleńnie spravami prezidenta Biełarusi admoviłasia ad kiravańnia sanatoryjem. 

Ciapier «Biełaruś» pieradali Respublikanskamu centru pa azdaraŭleńni i sanatorna-kurortnym lačeńni nasielnictva. Rachunki ŭstanovy razbłakavanyja. Adpaviedna, z 8 lipienia sanatoryj moža znoŭ prymać ludziej z usiaho śvietu. Dakładniej, amal z usiaho — akramia biełarusaŭ.

«Pakul što ŭ litoŭski sanatoryj «Biełaruś» nikoha nie adpraŭlajem, da kanca hoda tak budzie», — adkazvajuć klijentam u kampanii «Centrkurort». Heta dziaržaŭnaja biełaruskaja turystyčnaja kampanija, jakaja taksama naležyć Upraŭleńniu spravami prezidenta. — Tamu sanatoryi na vybar tolki rasijskija ci biełaruskija».

Da taho ž, situacyja ŭskładniajecca tym, što ciapier u Biełarusi vielmi składana atrymać litoŭskuju nacyjanalnuju vizu, pa jakoj možna patrapić u Druskieniki. Štat litoŭskaj abmasady na patrabavańnie MZS skaracili da minimumu.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Na pieradśmiarotnym videa z kałonii nasamreč byŭ nie Vitold Ašurak. Źjavilisia novyja padrabiaznaści śmierci palitviaźnia20

Na pieradśmiarotnym videa z kałonii nasamreč byŭ nie Vitold Ašurak. Źjavilisia novyja padrabiaznaści śmierci palitviaźnia

Usie naviny →
Usie naviny

Biełarusy Daniła Klimovič i Mikita Tałapiła vyjhrali Kubak Kołdera1

Tramp zajaviŭ ab spynieńni ahniu pamiž Iranam i Izrailem6

Kitajskija daśledčyki prademanstravali dron pamieram z kamara

Tramp paraiŭ Dźmitryju Miadźviedzievu nie kidacca słovami pra jadziernuju zbroju6

ZŠA pieraviali svaje blizkaŭschodnija bazy ŭ stan pavyšanaj bajavoj hatoŭnaści2

Jak Radzim Harecki pramianiaŭ karjeru ŭ Maskvie na Minsk i nie paškadavaŭ. Historyja žyćcia 96-hadovaha vice-prezidenta Akademii navuk1

Paźniak: Vypuskajuć tolki prarasijskich ludziej, a nie biełaruskich patryjotaŭ116

Lidar na Pireniejach. Źjaviŭsia «narodny» rejtynh ustanoŭ, praź jakija jašče možna atrymać šenhienskuju vizu5

Katar paśpiachova adbiŭ rakietnuju ataku Irana

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na pieradśmiarotnym videa z kałonii nasamreč byŭ nie Vitold Ašurak. Źjavilisia novyja padrabiaznaści śmierci palitviaźnia20

Na pieradśmiarotnym videa z kałonii nasamreč byŭ nie Vitold Ašurak. Źjavilisia novyja padrabiaznaści śmierci palitviaźnia

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić