Usiaho patrochu

Kłopat baćkoŭ. Čamu nie varta ščaście dziaciej stavić sabie za metu

Bol varta nie vyciaśniać, a pryhłušać i pieražyvać, ličyć papularny amierykanski psichołah Beki Kienedzi. Toje samaje ŭ vychavańni: baćki musiać być pobač ź dziciem u ciažkaj situacyi, a nie vyrašać hetuju ciažkuju situacyju za dzicia. Nie zrabić ščaślivymi, a navučyć spraŭlacca ź niahodami žyćcia — voś novaja zadača baćkoŭ-milenijałaŭ, piša New York Times.

Fota z Depositphotos.com

Viadoma, što sučasnyja baćki pryśviačajuć našmat bolš času vychavańniu dziaciej, čym baćki piaćdziasiat hadoŭ tamu: pavodle amierykanskaha daśledavańnia, čas, praviedzieny ź dziciom za čytańniem, majstravańniem ci chatnimi zadańniami ciaham tydnia, vyras z 1,5 hadziny da 4 hadzin.

Ale taksama viadoma, što sučasnyja dzieci pačuvajucca značna bolš niaščasnymi, čym ich papiaredniki.

Doktar Beki ličyć, što razhadka takoha paradoksu ŭ tym, na što my aryjentujemsia, vychoŭvajučy dziaciej.

Kali baćki intuityŭna robiać usio mahčymaje, kab dzicia było ščaślivaje tut i ciapier, dzicia sapraŭdy budzie ščaślivaje. Tut i ciapier, ale nienadoŭha. Pakul jano ciešycca atrymanamu płanšetu ci mulciku ŭ internecie.

A voś kali takoje dzicia sutykajecca z prablemaj ci niahodaj u žyćci, jano intuityŭna budzie sprabavać lubymi siłami pazbavicca hetaha niaznosnaha adčuvańnia niaščaścia jak maha chutčej.

Bo dzicia zaprahramavanaje vychavańniem: na niaščaście zaŭždy musić być niejki antydot.

Takoje dzicia z časam stanie dosyć tryvožnym, bo jano adkryje dla siabie strašny fakt: žyćcio — sucelny stres.

Jak ža z samaha dziacinstva zaprahramavać inšuju reakcyju dziciaci na niaščaście?

Beki pryvodzić dobry prykład ź viežaj, jakaja razvalvajecca.

Ujavicie, što dzicia, jakoje budavała viežu, raptam bačyć, što ŭsio marna: vieža padaje. Jano hublajecca i voś-voś raspłačacca. Što mohuć zrabić baćki?

Niekatoryja baćki tut ža kinucca suciašać dzicia, papraviŭšy kubiki i dabudavaŭšy viežu samastojna. Nasamreč jany nie tolki suciašajuć małoha ŭ hety momant, ale i zakładajuć fundamient jaho budučych pakut. Bo čamu jany vučać dzicia, papraŭlajučy kubiki zamiest jaho? Lubym sposabam uciakać ad śloz i rasčaravańnia.

Niekatoryja baćki razvažliva papiaredziać: što ž, biada, ale tak byvaje. Heta taksama nie idealny varyjant, pavodle doktara Beki, bo tak my vučym dziaciej nazapašvać mienavita hetuju niehatyŭnuju emocyju i zastavacca ź joj sam-nasam.

Idealny varyjant, ličyć doktar, skazać dziciaci, što vy nie budziecie papraŭlać viežu, ale pabudziecie pobač z małym. U takim vypadku dzicia atrymaje sihnał: aha, darosłyja nie čakajuć, što ja całkam «patušu» hetuju kryŭdu, ale jany tut, pobač, i ad hetaha kryŭda stanovicca troški mienš piakučaj.

Nie vykidać, a pryhłušać balučaje

Doktar Kienedzi raskazvaje, što toje samaje robić i z darosłymi pacyjentami. Naprykład, kali da jaje prychodziać ludzi z bulimijaj ci anareksijaj, jana tak ich i papiaredžvaje: kali vaš arhanizm vykidaje nazad usiu ježu, vam zdajecca, što vy ačyścilisia nie tolki ad ježy, ale i ad usich niepryjemnych pieražyvańniaŭ u svaim žyćci.

Dyk voś u svajoj sistemie lačeńnia jana nie prapanuje «vykidać» całkam niešta balučaje i niepryjemnaje sa svajho žyćcia. Jana prapanuje razam ź joj pryhłušyć hetaje pieražyvańnie: z 10 da 9, paśla z 9 da 8. I ŭžo paśla hetaha navučycca niejak žyć u hetym śviecie razam z tymi ŭspaminami i davać sabie rady.

A što z tryvožnaściu samich baćkoŭ?

Beki padkreślivaje, što, dapamahajučy dzieciam, dbajučy pra najlepšaje vychavańnie, baćkam varta dumać i pra dapamohu samim sabie.

Bo siońniašnija baćki majuć šmat tryvoh i mała ryčahoŭ paŭpłyvać na tyja tryvohi.

I najpierš na hałoŭnaje zło, jakoje pieraśleduje nas ciapier, — pustatu.

Doktar Kienedzi zaŭvažaje, što ŭ śviecie, dzie dla nas tak važna, jak nas aceniać inšyja, my pačynajem «vybudoŭvać» siabie nie znutry, a zvonku. I raniej ci paźniej sutykajemsia sa strašnaj źjavaj — pustatoj unutry. Kab takoha nie było, darosłym varta słuchać svaje adčuvańni i padbirać słovy, kab ich apisać.

I ŭ hetym baćkam, hetak ža jak i dzieciam, patrebnaja dapamoha, bo nam usim, i vialikim, i małym, važna adčuvać, što ŭ nas vierać, nas padtrymlivajuć i my nie pakinutyja sam-nasam sa svaimi niahodami.

Honar baćkoŭ za pośpiechi dziaciej. U čym tut pastka

Maładziečaniec pryvioz pad radzilniu pijanina, kab pavinšavać žonku z naradžeńniem dački VIDEA

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam22

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam

Usie naviny →
Usie naviny

Kity, karabiel-pryvid i čyrvonaje śviatło: biełarus pierasiok Atłantyku pad vietraziem3

Kolkaść mašyn na polskaj miažy pieravaliła za 3500 — heta rekord6

Sustreča Trampa i Pucina pačniecca a 22-j hadzinie

Tolki 1% tych, chto vyžyŭ paśla Chirasimy i Nahasaki, paśla pamierli ad rakavych chvarob, vyklikanych radyjacyjaj9

«Nioman» urvaŭ pieramohu ŭ «Kłakśvika» pa pienalci i prabiŭsia ŭ płej-of kvalifikacyi Lihi kanfierencyj13

Praryŭ rasijan kala Dabrapolla: ci sapraŭdy USU ŭdałosia niejtralizavać pahrozu2

Tramp spadziajecca na dobruju sustreču z Pucinym, ale nie ličyć jaje samaj važnaj5

Kitajec sprabavaŭ pierasłać z ZŠA ŭ škarpetkach bolš za 850 čarapach

Kazachstan upieršyniu abyšoŭ Rasiju pa VUP na dušu nasielnictva7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam22

«Abmiarkoŭvajem pytańnie ab vyzvaleńni jašče 1300 źniavolenych». Tramp raskazaŭ, pra što havaryŭ z Łukašenkam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić