Deputatka Ananič apranuła ŭsiu siamju ŭ mierč ad Łukašenki FOTAFAKT
Deputatka Lilija Ananič apublikavała ŭ sacsietkach siamiejnaje fota. Na im usie apranutyja ŭ majki i bajki z cytatami Łukašenki.

Ananič ciapier uznačalvaje kamisiju pa baraćbie z ekstremizmam i reabilitacyjaj nacyzmu.
Jana razam ź inšymi deputatami raspracoŭvała zakon «Ab hienacydzie biełaruskaha naroda». U im hienacydam naroda pryznajucca zabojstvy savieckich hramadzian, jakija pražyvali na terytoryi BSSR, nacystami, ich pamahatymi, nacyjanalistyčnymi farmavańniami ŭ pieryjad Vialikaj ajčynnaj vajny i da 31 śniežnia 1951 hoda.
U Kryminalny kodeks prapanujecca dadać artykuł 130-2, jaki budzie praduhledžvać adkaznaść za admaŭleńnie hienacydu biełaruskaha naroda z pakarańniem da piaci hadoŭ turmy. Za paŭtornaje parušeńnie zakona praduhledžana ad 3 da 10 hadoŭ turmy.
Syn Lilii Ananič ažaniŭsia z žurnalistkaj «Sovietskoj Biełoruśsii» FOTY
Ciapier čytajuć
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Sumleńnie, kachańnie, koły piekła i halivudski finał. U siamji budaŭnika i biblijatekarki z Pružanskaha rajona Ihara i Julii Łaptanovičaŭ aryštavali spačatku jaho, paśla — jaje, a paśla i babulu
Kamientary