Hramadstva

Prahałasavała daterminova — raptam vajna. Što pisali pra vajnu Kanapackaja, Dźmitryjeŭ i Čeračań? 

Usie jany vykazalisia suprać vajny — akramia adnaho palityka. Zdahadajciesia, jakoha.

Andrej Dźmitryjeŭ u sacsietkach časta publikuje videa pra aktualnyja padziei ŭ Biełarusi. Na nastupny dzień paśla pačatku bajavych dziejańniaŭ va Ukrainie były kandydat u prezidenty apublikavaŭ post, u jakim napisaŭ, što Biełaruś nie pavinna ŭdzielničać u vajnie. 

«Važna vykazvacca, što Biełaruś nie musić być častkaj vajny. Ni jak terytoryja, ź jakoj viaducca bajavyja dziejańni, i tym bolš ni jak paŭnacenny ŭdzielnik. Našych vajskoŭcaŭ, terminovaj słužby i kantraktnikaŭ, va Ukrainie być nie pavinna. Vykazacca možna ŭ sacyjalnych sietkach, u zvarocie da vašaha deputata ci da Ministerstva abarony. Budźcie vietlivyja, prybiarycie emocyi, ale niachaj vaša pazicyja budzie vielmi jasnaja. A jašče pišycie słovy padtrymki vašym siabram, znajomym va Ukrainie i tym u Rasii, chto vystupiŭ suprać vajny. Ciapier dla hetaha patrebnaja śmiełaść. A nam treba farmavać internacyjanalny ruch suprać vajny. I apošniaje.

Ja ščyra liču, što biełarusy nie pavinny vinavacić siabie ŭ dziejańniach ułady. Vy ŭžo zrabili vielmi šmat, kab pakazać, što hetyja dziejańni da hramadstva, ludziej, mirnych biełarusaŭ i ich voli nie majuć dačynieńnia. Tak što vam niama za što być vinavatymi, niama čaho saromiecca.

Našy kaštoŭnaści i pierakanańni padviarhajucca napadu, ale my zastajemsia saboj. I prostyja dziejańni dapamohuć u hetym. Bieražycie siabie», — pisaŭ jon.

Taksama Andrej Dźmitryjeŭ vykazvaŭsia nakont refierendumu pa Kanstytucyi. Jon nazyvaŭ jaho «piar-akcyjaj». 

«Refierendum u Biełarusi i da hetaha byŭ nie asabliva cikavy, zastajučysia pijar-akcyjaj i śpiecapieracyjaj ułady, a ciapier jaho ŭvohule zmyła inšym paradkam dnia. Mienavita pazicyja Łukašenki pa DNR, ŁNR budzie vyznačać važnyja pytańni ŭ budučyni, a nie zaduma z UNS. Jana stała zusim pustoj», — pisaŭ jon. 

Hanna Kanapackaja ŭvohule vyrašyła nie vykazvacca nakont vajny. Adzinaja nievialikaja zhadka pra padziei jość ŭ jaje apošnim paście: palityk mierkavała, što z-za vajny mohuć pieranieści refierendum. Heta stała adnoj z pryčyn, čamu Kanapackaja prahałasavała daterminova.

«Isnuje vierahodnaść pieranosu dnia asnoŭnaha hałasavańnia ŭ suviazi z padziejami, jakija adbyvajucca ciapier pamiž Rasijaj i Ukrainaj, jakija ŭ haračaj fazie svajho narastajučaha supraćstajańnia ŭ abaviazkovym paradku zakranuć i Biełaruś», — pisała jana 22 lutaha.

Kryž Kanapackaja pastaviła ŭ hrafie «suprać».

«Prapanavanyja na refierendum źmieny ni nakolki nie prasunuć nas u pytańniach pabudovy nacyjanalnaj pravavoj dziaržavy i cyvilizavanaha demakratyčnaha hramadstva. U biahučym stanie biełaruskaha socyumu i vybudavanaj struktury dziaržaŭnaj ułady dziejnaja redakcyja Kanstytucyi arhaničnaja i žyćciazdolnaja. Navat uklučeńnie ŭ źmieny niekatorych pałažeńniaŭ, raspracavanych našym «Hramadskim centram zakanadaŭčych inicyjatyŭ», nie admianiajuć majho rašeńnia hałasavać suprać.

Z karysnaha, što pryniasie refierendum: kaniečnie ž, bolš-mienš dakładnaje ŭjaŭleńnie pra kolkaść prychilnikaŭ źbiehłych štaboŭ, jakija zastajucca biezumoŭnaj hrupaj ŭpłyvu, addeanoniŭšy siabie sapsavanymi biuleteniami.

Pakolki niesapraŭdnyja biuleteni (u tym liku i «z dvuma kryžami») padličvajucca, sumujucca i publikujucca CVK, aryfmietyka hetaja budzie vielmi krasamoŭnaj», — pisała jana. 

Siarhiej Čeračań paśla refierendumu napisaŭ svajo mierkavańnie nakont Kanstytucyi i vajny. Były kandydat u prezidenty padkreśliŭ, što ciapier Biełaruś uciahnutaja ŭ «vajenny kanflikt z brackim narodam».

«Ludziej ciapier chvaluje vajna va Ukrainie i toje, što ŭłada Biełarusi addała našu terytoryju dla vajskovaha ŭdaru pa Ukrainie ŭzbrojenym siłam RF. My zaŭsiody byli niejtralnaj dziaržavaj i hanarylisia hetym, a ciapier dla mižnarodnaj supolnaści i Ukrainy asabista stali krainaj-pamahatym ahresara.

Nie daj boh, ułada vyrašycca adpravić u zonu vajskovaha kanfliktu našych sałdat. Biełaruski narod hetaha Łukašenku nikoli nie daruje. Tak, ja razumieju, što vajna idzie z 2014 hoda, ale paśla pryznańnia ŁNR i DNR adpraŭka miratvorčaha kantynhientu Rasijskaj Fiederacyi na terytoryju hetych rehijonaŭ była b značna bolš łahičnaja, čym pačatak vajny Rasii i Ukrainy. Toje, što adbyvajecca ciapier, — šok i bol dla ŭsich», — napisaŭ jon. 

Hajdukievič: Niejki idyjot paraiŭ pierachodzić na biełaruskuju movu. Ale ruskaja zaŭsiody budzie rodnaj

«Pryčym tut prablemy miru?» Deputat aryhinalna patłumačyŭ prysutnaść rasijskich vojskaŭ u Biełarusi

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Ja prosta prašu kavałak lodu». Tramp skazaŭ, što nie budzie zachoplivać Hrenłandyju siłaj36

«Ja prosta prašu kavałak lodu». Tramp skazaŭ, što nie budzie zachoplivać Hrenłandyju siłaj

Usie naviny →
Usie naviny

Jašče dźvie biełaruskija frystajlistki vystupiać na Alimpijadzie. Skład biełaruskaj delehacyi ŭ Italii vyklučna žanočy

Rahačoŭskaja ci hłybockaja, kałduny ci draniki, Hrodna ci Brest? Aryna Sabalenka adkazała na pryncypovyja dla biełarusa pytańni16

Udava ź Indyi kaža, što trapiła ŭ biadu ŭ Biełarusi i jaje trymajuć u niejkim karoŭniku12

U parku žyvioł la Baranavičaŭ možna paabdymacca z kapibaraj za 100 rubloŭ3

«Boh vielmi hanarycca pracaj, jakuju ja zrabiŭ». Tramp vylecieŭ na Suśvietny ekanamičny forum u Davosie10

Śviatłana Cichanoŭskaja zaviała treds. Što joj pišuć biełarusy?15

Rasijskaja rakieta SPA trapiła ŭ žyły dom u Adyhiei10

Premjer Kanady: Stary suśvietny paradak nie vierniecca, siarednim dziaržavam treba trymacca razam4

Pad Barsiełonaj syšoŭ z rejek ciahnik, zahinuŭ mašynist, dziasiatki ludziej paranieny2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja prosta prašu kavałak lodu». Tramp skazaŭ, što nie budzie zachoplivać Hrenłandyju siłaj36

«Ja prosta prašu kavałak lodu». Tramp skazaŭ, što nie budzie zachoplivać Hrenłandyju siłaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić