Biełaruś hatova supracoŭničać z Rasijaj u luby čas i pa lubych napramkach. Ab hetym Alaksandr Łukašenka zajaviŭ na sustrečy z hubiernataram Varoniežskaj vobłaści Rasii Alaksandram Husievym, paviedamlaje BiełTA.
Alaksandr Łukašenka padkreśliŭ, što biełaruskija pradpryjemstvy hatovy zabiaśpiečyć Rasiju luboj technikaj, asabliva va ŭmovach sychodu z krainy zachodnich kampanij. U svoj čas Biełaruś zrabiła staŭku na ŭłasnyja siły ŭ raźvićci pramysłovaści i, jak pakazaŭ čas, nie prahadała.
«U nas nie staić tak žorstka pytańnie pa impartazamiaščeńni, jak u Rasii. Heta tamu što vielmi spadziavalisia: niemcy dobryja, amierykancy taksama, u ich usio lepšaje. Dyk jano ŭ try razy było daražejšaje, a ciapier jaho niama naohuł. Voś da čaho pryviała heta praktyka aryjentacyi na partnioraŭ.
Heta takija partniory — pakul na kaleni nie pastaviać, buduć daciskać. Tamu my hatovy z Rasijaj u luby čas pa lubych napramkach siońnia supracoŭničać», — zajaviŭ jon.
Ciapier čytajuć
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Sumleńnie, kachańnie, koły piekła i halivudski finał. U siamji budaŭnika i biblijatekarki z Pružanskaha rajona Ihara i Julii Łaptanovičaŭ aryštavali spačatku jaho, paśla — jaje, a paśla i babulu
Kamientary