Hramadstva

Nacysty na darahich aŭtamabilach, jakija kidajuć na vulicy śmiećcie. Čamu łukašenkaŭcy demanizujuć ukrainskich biežancaŭ

Źviazanyja ź siłavymi strukturami Biełarusi ŚMI i kamientatary spaborničajuć miž saboj u zbory brudu i chłuśni pra Ukrainu — i navat pra niaščasnych uciekačoŭ.

Ukrainskija biežancy. Fota: Ukrinform

Jeŭropa pieražyvaje najbolšuju z časoŭ Druhoj suśvietnaj vajny humanitarnuju katastrofu. Ratujučysia ad rasijskaj ahresii, 13 miljonaŭ čałaviek pakinuli Uschodniuju Ukrainu. Kala 5 miljonaŭ ź ich, pieravažna žančyny i dzieci, pierabralisia ŭ krainy Jeŭrasajuza. Łukašenkaŭskaja prapahanda paśladoŭna palivaje hetych abiazdolenych ludziej brudam.

Adznačym, što absalutnaja pieravažnaja bolšaść biežancaŭ vyjechała abo z Uschodniaj Ukrainy na Zachodniuju, abo ŭ Jeŭropu, a nie ŭ Rasiju i nie ŭ Biełaruś. Navat tyja, jakija ŭvajšli ŭ rasijskuju statystyku, pieravažna trapili ŭ Rasiju prosta tamu, što linija frontu adrezała ich ad Ukrainy, i jany kružnym šlacham, praz Rasiju i Biełaruś, pajechali ŭ tuju samuju Jeŭropu. I jašče treba adznačyć, što siarod biežancaŭ z Ukrainy daminujuć žančyny i dzieci, bo vyjezd dla bolšaści mužčyn z Ukrainy zabaronieny. 

Ale pasłuchajcie, što kažuć prapahandysty.

Łukašenkaŭski prapahandyst-mižnarodnik Vadzim Jałfimaŭ śćviardžaje, što z Ukrainy ŭ Jeŭropu jeduć nośbity fašysckaj ideałohii. 

«Bolš za toje, čaściej za ŭsio źjazdžajuć bahatyja ludzi, jakija majuć takuju mahčymaść. Kali ludzi biahuć, im treba prajechać vialikuju adlehłaść i 10—20 błokpastoŭ. Na kožnym ź ich z vas patrabujuć chabar, inakš vas rasstralajuć i zabiaruć mašynu. Akramia taho, pa pryjeździe taksama treba ŭładkavacca. Jany pryjazdžajuć z dumkami pra toje, što jany vyrvalisia, jany ŭ toj samaj Jeŭropie i patrabujuć da siabie adpaviednaha staŭleńnia.

Nachabstva i dziorzkaść hetych ukrainskich nibyta biežancaŭ stała pahałoskaj. Heta budzie surjoznaja prablema dla jeŭrapiejcaŭ.

Kali praź biełaruskuju terytoryju išli ŭciekačy, to heta byli prosta mirnyja žychary. A tut pryjazdžajuć tyja ludzi, u jakich mazhi čaściakom pramytyja fašysckaj prapahandaj. U mnohich ź ich vopyt bajavych dziejańniaŭ, i nie dzie-niebudź u pustyni, a ŭ jeŭrapiejskich umovach», — kaža Jałfimaŭ, całkam ihnarujučy toj fakt, što mužčynam, tym bolš z bajavym dośviedam, vyjezd z Ukrainy zabaronieny. 

Ukrainskija biežancy. Fota: AP.

Ale kaho jon maje na ŭvazie?

«Ja ŭžo nie pamiataju proźvišča hetaha, nie viedaju, jak jaho nazvać, jaki abviešany aŭtamatami, uvieś tatuiravany, kaža, što jon u Polščy. Heta ŭžo budzie prablema dla jeŭrapiejcaŭ», — łžyva śćviardžaje łukašenkaŭski palitołah.

I tut ža, supiarečačy samomu sabie, Jałfimaŭ pravodzić iłžyvyja paraleli pamiž palitykaj Hiermanii pa pryjomie ŭkrainskich biežancaŭ i vyvazam na prymusovyja pracy ŭ Hiermaniju padčas Druhoj suśvietnaj.

Jon raskazaŭ, što ŭ hady akupacyi fašystami z Ukrainy na prymusovyja pracy ŭ Niamieččynu było vyvieziena kala 2 młn čałaviek za dva hady.

«Ujavicie suadnosiny ličbaŭ: 3 młn za paru tydniaŭ i 2 młn — za dva hady. Ja nie chaču padymać temu taho, jak fašysty vykarystoŭvali hetych ludziej. Ale jak siońnia svabodnyja i demakratyčnyja niemcy i palaki buduć vykarystoŭvać uciekačoŭ z Ukrainy?» — kaža łukašenkaŭski palitołah pra dapamohu ŭkraincam u ES.

Litoŭskaja nianiečka Eryka Šviančenienie, člen prarasijskaj partyi i samy časty hość na biełaruskich dziaržaŭnych telekanałach — tam jaje vydajuć za značnaha hramadskaha dziejača, abvinavačvaje ŭkrainskich biežancaŭ u tym, što jany z pretenzijami, jeździać na darahich mašynach i śmieciać paŭsiul.

«My ž bačym, kali staić darahaja mašyna ŭkrainskaja, to kala jaje jany niešta jeli, usio vykinuli. Takoje staŭleńnie da našaj krainy, jak byccam heta nie kraina, a śmietnica. I ciapier užo ŭ nasielnictva reakcyja inšaja. My razumiejem, što ŭsio samaje dobraje — dla ich, — adznačyła Šviančenienie.

Ukrainskaje bombaschovišča

— Ale kali bačym, jak jany ŭ našaj krainie siabie adčuvajuć, što jany robiać, u nas užo złość raście.

Možna sustreć ž, možna pryniać. Ale kali čałaviek kaža, što jamu niazručna, hetaja kvatera nie vielmi ŭtulnaja. Pytańnie było takoje: kali pryjdzie pakajoŭka? I voś heta ŭžo naroščvaje našu złość», — kaža łukašenkaŭskaja prapahandystka ź Litvy. Heta chłuślivaje śćviardžeńnie. Nasamreč, bolš za 90% žycharoŭ Litvy vystupajuć za dapamohu ŭciekačam z Ukrainy, Litva pryniała amal 50 tysiač uciekačoŭ, bolšaść ich pasialili ŭ svaich damach i kvaterach zvyčajnyja hramadzianie.

Źviazany z łukašenkaŭskimi siłavymi viedamstvami palityčny kamientatar Alaksandr Špakoŭski abvinavačvaje ŭkrainskich biežancaŭ u «nizkaj pravavoj kultury» i praročyć zachodnim krainam surjoznyja prablemy praź ich.

«Niamieckaja ekanomika maje prablemy ŭ suviazi ź situacyjaj u śviecie. Zapavolvajecca ekanamičny rost, vysokaja inflacyja, raście ŭzrovień biespracoŭja. Uciekačy akažuć surjoznuju nahruzku na sacyjalnuju śfieru i rynak pracy», — pieražyvaje za jeŭrapiejcaŭ Alaksandr Špakoŭski.

Akramia taho jon śćviardžaje, što uzrovień pravavoj kultury žycharoŭ Ukrainy dosyć nizki. Na jaho dumku, niemcam budzie składana spraŭlacca z takimi masami.

«Ciapier niamieckaja palicyja fiksuje kala 200 vypadkaŭ u dzień, źviazanych z kanfliktami na mižetničnaj hlebie. Heta sutyčki pamiž ukraincami i rasijskamoŭnymi žycharami Niamieččyny. U niamieckim hramadstvie mierkavańnie adnosna spraviadlivaści baraćby ŭkrainskaha režymu vielmi nieadnaznačnaje», — iłžyva śćviardžaje jon. Nasamreč, bolš za 80 pracentaŭ žycharoŭ Niamieččyny ličać, što ich kraina pavinna dapamahać Ukrainie.

Fota: twitter.com/FureyAndrew.

Prapahandzie nie treba, kab joj vieryli. Ëj važna prosta dezaryjentavać ludziej. Tamu časam adny i tyja ž ŚMI i kamientatary spačatku śćviardžajuć, što ŭkraincam u Jeŭropie nie radyja, a paśla — što Jeŭropa na ŭkrainskich uciekačach nažyvajecca.

Źviazany z łukašenkaŭskimi śpiecsłužbami telepiersanaž Vadzim Baravik śćviardžaje, što Jeŭropa karystajecca situacyjaj va Ukrainie dla padsiłkoŭvańnia svajoj ekanomiki.

«Zaraz tudy jeduć ukraincy, u jakich dobraja adukacyja, narmalny jeŭrapiejski mientalitet. Im jany vyhadnyja. Im patrebna hetaja pracoŭnaja siła», — skazaŭ Vadzim Baravik.

«Ahułam jany prahłynuć hetuju pracoŭnuju siłu z zadavalnieńniem. Čamu Hiermanija, šerah krain siońnia asłablaje vizavy režym? Stareje Jeŭropa. Siońnia Jeŭropa karystajecca situacyjaj va Ukrainie. Jany pryciahvajuć hetych biežancaŭ i adpaviedna budzie takoje padsiłkoŭvańnie jeŭrapiejskaj ekanomiki», — dadaŭ jon.

Padobnym čynam vykazvaŭsia i Piotra Piatroŭski, jašče adzin palitołah, źviazany ź dziaržbiaśpiekaj.

Vałanciory sustrakajuć ukrainskich biežancaŭ. Fota: NOS

Časta «ekśpierty» na biełaruskich kanałach supiarečać adno adnomu i ŭ inšych pytańniach.

Naprykład, litoŭski palityk Alhirdas Paleckis, raniej asudžany za špijanaž na karyść Rasii, u intervju BiełTA śćviardžaje, što ŭkrainskija biežancy «adrazu atrymlivajuć vializnyja vypłaty i vydatny pryjom». I nazyvaje heta ŭsio čamuści «rasizmam», bo mihranty ź biełaruska-litoŭskaj miažy atrymali inšy pryjom. 

Śćviardžeńnie Paleckasa łžyvaje. Ukraincy ŭ Litvie atrymlivajuć prava na pracu, časovuju dapamohu na žytło i charčavańnie, biaspłatny prajezd u transparcie, vyzvaleńnie ad apłaty za dziciačy sadok dla dziaciej i, u niekatorych vypadkach, adzinarazovuju hrašovuju vypłatu ŭ pamiery niekalkich sotniaŭ jeŭra. Napeŭna, heta nie nazavieš «vializnymi vypłatami».

A voś Taćciana Mancian, prarasijski palityčny kamientatar z Ukrainy, naadvarot śćviardžaje, što ŭkrainskija biežancy nie zmohuć siadzieć na hrašovaj dapamozie na Zachadzie, i što žyvuć jany horš, čym va Ukrainie.

«Hety ŭvieś miadovy miesiac z našymi biežancami, dumaju, vielmi chutka skončycca. Tamu što ja prykładna viedaju kantynhient, jaki ŭciok u hetyja ŭsie Jeŭropy. Im usie pavinny, jany niedaacenienyja, — raskazała Taćciana Mancian. — Ale kalektyŭny Zachad šmat hadoŭ raskazvaŭ im, jakija jany ŭnikalnyja, a ciapier jany sutykajucca z surovaj realnaściu. Akazvajecca, u Hiermanii siadzieć na hrašovaj dapamozie nie atrymajecca, treba iści pracavać, a pracavać ekanamična biessensoŭna, bo zarpłata prykładna takaja ž, jak i dapamoha. Ale siadzieć na dapamozie tabie nie daduć. A nie budzieš chadzić na pracu — tabie zrežuć dapamohu.

A jany, jak ni dziŭna, pryvykli va Ukrainie žyć značna lepš, čym jany ciapier žyvuć u Hiermanii. Jany dumali, što tam raj, ale hetyja ružovyja akulary raźbilisia. Ludzi ŭžo ŭ hetych krainach, dzie ŭciekačy, zusim nie razumiejuć, što za dziŭnyja takija ŭciekačy.

Ukrainskija biežancy. Fota: AP.

Asabliva Zachodniaja Ukraina pakazała siabie, dzie zdali svaje kvatery biežancam z uschodu, a sami pryjechali i imitujuć ź siabie biežancaŭ», — kaža Mancian.

Piotra Piatroŭski bačyć u žadańni jeŭrapiejcaŭ prymać ukrainskich biežancaŭ i nie prymać mihrantaŭ, pryviezienych z krain Azii na biełaruska-polskuju i biełaruska-litoŭskuju miežy, rasizm. 

«Nie sakret, što Polšča, dy i bolš šyroka — Jeŭrapiejski Sajuz, apošni čas stali biežancaŭ dzialić pa hatunkach, pa kłasach, pravilnyja ŭciekačy abo niapravilnyja. My pamiatajem minuły hod i ŭžo ŭ hetym hodzie źjaŭlajucca fakty, jak Polšča stavicca da biežancaŭ ź Blizkaha Uschodu, faktyčna staviačy na ich paznaku — rasava nieprydatnyja».

Nasamreč, ES nie prymaŭ mihrantaŭ ź biełaruska-litoŭskaj i biełaruska-polskaj miažy ŭ 2021 hodzie nie praź ich rasu ci nacyjanalnaść. Prosta tyja mihranty, u adroźnieńnie ad ukrainskich biežancaŭ, nie ŭciakali ad vajny, jany byli instrumientam hibrydnaj vajny aficyjnaha Minska suprać susiedziaŭ i ŭdzielnikami štučna spravakavanaha mihracyjnaha kryzisu. 

Rasijski palitołah Siarhiej Karnauchaŭ u intervju BT śćviardžaje, što ŭkrainskija biežancy heta ŭsiaho tolki «pijar-załožniki». 

«Jeŭropa kožnaha z hetych ludziej vykarystoŭvaje ŭ jakaści pijar-zakładnikaŭ. Ad ich treba intervju, abvinavačvańni Rasii. Voś dla čaho jany patrebnyja tam. A my prymajem ich jak blizkich, darahich, rodnych ludziej», — śćviardžaje jon. 

Što staić za prapahandysckimi naratyvami?

Rasija nahniataje strach Jeŭropy pierad ukrainskimi biežancami, schilajučy zachodnich palitykaŭ adstupicca ad padtrymki Ukrainy i pahadzicca ź jaje kapitulacyjaj i likvidacyjaj dziaržaŭnaści. Maŭlaŭ, budziecie padtrymlivać Ukrainu dalej — atrymajecie jašče bolš biežancaŭ z Ukrainy. Admietna, što hety šantaž z boku rasijskich dziaržaŭnych dziejačaŭ absalutna adkryty. Naprykład, sakratar Rady biaśpieki Rasii Patrušaŭ ščyra pužaje Jeŭropu ŭkrainskimi biežancami, jakija, pa jahonych słovach, vyklikajuć ekanamičny i palityčny kryzis, a taksama pryviazuć z saboj chvaroby i kryminał.

Druhi aśpiekt — Rasija svaimi naratyvami pra kiepskich ukrainskich biežancaŭ imkniecca adciahnuć uvahu mižnarodnaj supolnaści ad złačynnaści samoha fakta napadu na suvierennuju dziaržavu. Siaredniestatystyčny jeŭrapiejec mahli u Bučy nie pabačyć, a voś raspalić nianaviść suprać ukrainskich biežancaŭ, jakich jon bačyć štodnia, całkam realna.

I treciaje: raspalvajučy nacyjanalistyčnyja nastroi ŭ Jeŭropie, rasijskaja prapahanda sprabuje destabilizavać ES znutry, Maskva zdaŭna robić staŭku na levych i pravych radykałaŭ i jeŭraskieptykaŭ.

Ale pieradusim Maskva razdražnionaja tym, što Ukraina sustreła rasijskuju armiju nie «pryjomnym daram», a ŭpartym supraciŭleńniem, a prostyja ŭkraincy biahuć ad «vyzvalicielaŭ».

Kampanija pa dyskredytacyi ŭkrainskich biežancaŭ — śviadomaja častka infarmacyjnaj stratehii Rasii. Jak bačym, łukašenkaŭcy tupa kapijujuć maskoŭskija mietadyčki.

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kamientary

Ciapier čytajuć

Były pamočnik Łukašenki Ihar Bryło pryznaŭ, što nabraŭ chabaraŭ na $2 miljony7

Były pamočnik Łukašenki Ihar Bryło pryznaŭ, što nabraŭ chabaraŭ na $2 miljony

Usie naviny →
Usie naviny

Na vajnie zahinuŭ polski palicejski, jaki vajavaŭ na baku Rasii5

«Ty sieła ŭ turmu i nie padumała pra mianie». Łarysa Ščyrakova pra pačućcio viny pierad synam4

Kiraŭnik BRSM staŭ hałoŭnym ideołaham Minska4

Budaŭnictva mietro ŭ Šabany paličyli niemetazhodnym?

Stali viadomyja novyja detali ŭ maštabnaj spravie arhanizataraŭ kancertaŭ5

Pašyreńnie mietro, znos staroj zabudovy. Padviali vyniki abmierkavańnia novaj redakcyi hienpłana Minska1

Kožny šosty naftavy tankier u śviecie naležyć da rasijskaha «cieniavoha fłotu»1

Ukrainskija bieśpiłotniki źniščyli restaran u elitnym krymskim sanatoryi «Faros», jaki siońnia byŭ zakryty na śpiecabsłuhoŭvańnie4

Žychara Ivacevičaŭ vyhnali sa škoły za toje, što kuplaŭ smažanki6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Były pamočnik Łukašenki Ihar Bryło pryznaŭ, što nabraŭ chabaraŭ na $2 miljony7

Były pamočnik Łukašenki Ihar Bryło pryznaŭ, što nabraŭ chabaraŭ na $2 miljony

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić