Hramadstva3131

Cichanoŭskaja ŭ Sienacie ZŠA: Treba harantavać, što ŭ paślavajennych damoŭlenaściach nie budzie miesca asablivym intaresam Rasii ŭ Biełarusi

Śviatłana Cichanoŭskaja vystupiła na słuchańniach pa biełaruskim pytańni ŭ amierykanskim Sienacie, padčas jakich pastaviła pytańnie ab tym, jakim musić być miesca Biełarusi ŭ paślavajennym śviecie, i zaklikała amierykanskija ŭłady hetamu spryjać.

U svajoj pramovie Śviatłana Cichanoŭskaja koratka apisała niaradasnuju situacyju ŭ siońniašniaj Biełarusi, padkreśliŭšy: 

«Režym abychodzicca z palitviaźniami jak z zakładnikami, vykarystoŭvajučy ich, kab siejać strach unutry krainy i handlavacca za mižnarodnaje pryznańnie. Režym padtrymlivaje vysoki ŭzrovień teroru, mianiajučy palityčnuju sistemu, ideałohiju i zakanadaŭstva na nieastalinizm. U Biełarusi samo paniaćcie salidarnaści pa-za zakonam, režym sprabuje razarvać usie haryzantalnyja suviazi ŭ hramadstvie».

U suviazi z tym, što adbyvajecca,

«ciapier my pavinny vyrašyć dźvie najskładaniejšyja zadačy: vyzvalić Biełaruś ad tyranii i zachavać jaje niezaležnaść». I «nam nieabchodnaja dapamoha śvietu, kab pieramahčy ŭ hetaj bitvie».

Z 2020 hoda my nazirajem biesprecedentny patok padtrymki i salidarnaści, kanstatavała Cichanoŭskaja. A ciapier «my pavinny pieratvaryć hetuju enierhiju ŭ mižnarodnuju stratehiju dla niezaležnaj i suvierennaj Biełarusi».

Cichanoŭskaja śćviardžaje:

«Nadyšoŭ čas dla žorstkaha adkazu na varožyja, kałanizatarskija dziejańni Rasii suprać Biełarusi. Ja zaklikaju śviet padtrymać naša patrabavańnie ab poŭnym vyvadzie rasijskich vojskaŭ ź Biełarusi i poŭnym spynieńni ich udziełu ŭ vajnie. My nie možam adkładvać pytańnie Biełarusi da zakančeńnia vajny.

Jak my bačym, demakratyčnaja Biełaruś rezka skaraciła b šlach da pieramohi Ukrainy. Bolš za toje, my bačym, što dasiahnieńnie ŭstojlivaha miru mahčymaje ŭ vyniku kompleksnaha padychodu da stabilizacyi ŭ rehijonie. Taki padychod pavinien uklučać płan Maršała dla Ukrainy, Małdovy i Biełarusi, pakolki rehijanalnaja biaśpieka i stabilnaść mahčymyja tolki tady, kali ŭsie hetyja krainy buduć volnyja ad kantrolu Maskvy.

Nam taksama treba harantavać, što ŭ paślavajennych damoŭlenaściach nie budzie miesca asablivym intaresam Rasii ŭ Biełarusi. Takija ŭhody zakładuć asnovu dla novaj niestabilnaści. U dyskusii pra mir pavinny ŭdzielničać i biełaruskija demakratyčnyja siły, jakija vałodajuć lehitymnaściu i dumajuć pra nacyjanalnyja intaresy».

Zaklikaŭšy ZŠA i jaje krainy-adnadumcy praciahvać padtrymlivać Ukrainu, u tym liku samaj pieradavoj vajennaj technikaj, Cichanoŭskaja padkreśliła:

«Vajna dała zrazumieć biełarusam, što adnosiny z varožaj Rasijaj musiać źmianicca. Abjadnany pierachodny kabiniet raspracavaŭ padychod da pierahladu adnosinaŭ z Rasijaj, jaki ŭklučaje ŭ siabie vychad z vajennaha sajuza z Rasijaj i Damovy ab Sajuznaj dziaržavie.

Zamiest hetaha my pačali pracavać nad jeŭrapiejskaj pierśpiektyvaj dla Biełarusi, što budzie ŭklučać dałučeńnie da rehijanalnych inicyjatyvaŭ i šyrokaha partniorstva z susiednimi dziaržavami. Ja zaklikaju Kanhres ZŠA padtrymać hetuju stratehičnuju źmienu dla Biełarusi».

Ciapier, na dumku Cichanoŭskaj, nadyšoŭ zručny momant dla abnaŭleńnia amierykanskaha Zakona ab demakratyi ŭ Biełarusi z ulikam roli Łukašenki ŭ vajnie i prapanovaj adpaviednaj palityki dla ŭrada ZŠA. Jana zaklikała ZŠA

«całkam admovicca ad pryznańnia Łukašenki i jaho režymu jak padkantrolnych zamiežnym siłam na škodu samoj dziaržaŭnaści Biełarusi. Hety praces pavinien supravadžacca ŭsio bolšym pryznańniem demakratyčnych siłaŭ». 

A «Łukašenka zasłuhoŭvaje taho, kab siadzieć pobač z Pucinym pierad trybunałam za ździejśnienyja złačynstvy».

Pry kancy pramovy Śviatłana Cichanoŭskaja zrabiła akcent na nieabchodnaści

«nie prosta trymać Biełaruś u paradku dnia, ale zrabić hetuju ŭvahu praktyčnaj, zasiarodzić mižnarodnyja namahańni na tym, kab adabrać prastoru i resursy ŭ režymu. Supracoŭnictva z ZŠA ŭ hetaj śfiery akazałasia dziejsnym, i jaho možna jašče bolš naraścić, asabliva kali havorka idzie pra AAN i Radu biaśpieki».

Čytajcie taksama:

Rada Jeŭropy ŭpieršyniu ŭ historyi pačynaje supracoŭnictva z uradam u vyhnańni. Čaho čakać?

Cichanoŭskaja ŭźniała pytańnie jadziernaj zbroi ŭ Biełarusi na sustrečy z Salivanam

Dva dyktatary, jakija zahulalisia ŭ vajnu, zrabili ź Biełarusi cel dla ŭdaru — Cichanoŭskaja

Kamientary31

  • Žvir
    28.03.2023
    Cichanoŭskaja ci nie adzinaja, chto padtrymlivaje aptymizm i nadzieju. Jak kažuć, u samy ciažki čas Boh daje vyratavańnie, ale jano nie lacić na hałavu, jak banan z palmy, ale vymahaje dziejańnia.
  • Pietro
    28.03.2023
    Navošta hetyja damoŭlenaści vohule kali Vašynhtonu na nich plavać
  • Tak ci inakš
    28.03.2023
    Pietro, navošta hetyja damoŭlenaści kali rasieja ŭsio adno adciśnie ŭsiu Biełaruś i kavałak Ukrainy

Ciapier čytajuć

Pamiatajecie paru studentki i vykładčyka, dzie jon starejšy na 31 hod? Akazvajecca, jon byŭ śviatarom, a jana vučyłasia na rehientku16

Pamiatajecie paru studentki i vykładčyka, dzie jon starejšy na 31 hod? Akazvajecca, jon byŭ śviatarom, a jana vučyłasia na rehientku

Usie naviny →
Usie naviny

«Maša i Miadźviedź» pakidajuć Rasiju11

Na vybarach u Rumynii za vychad u druhi tur zmahajucca nacyjanalist, libierał i kansiervatar

Chutkamarynavanaja radyska — viasnovy chit1

«Pajechali z panam redaktaram Rusłanam Kulevičam pahladzieć na Hrodna. Praź binokl, bo jak ža jašče»1

Minčuk pajšoŭ rybačyć na karasioŭ, a vyłaviŭ rekordnaha ščupaka3

Łukašenka abmierkavaŭ z Babuškinym «Babulinu krynku»9

Pamiatajecie videa pra karovu ŭ sałonie «Žyhuloŭ»? Dla kiroŭcy papularnaść skončyłasia prablemami9

Pucin źmianiŭ mety ŭ vajnie — amierykanskaja raźviedka9

Valeryj Capkała raskazaŭ, čym ciapier zajmajecca16

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamiatajecie paru studentki i vykładčyka, dzie jon starejšy na 31 hod? Akazvajecca, jon byŭ śviatarom, a jana vučyłasia na rehientku16

Pamiatajecie paru studentki i vykładčyka, dzie jon starejšy na 31 hod? Akazvajecca, jon byŭ śviatarom, a jana vučyłasia na rehientku

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić