Hramadstva1010

Kolki kaštuje adličycca ź biełaruskaha mieduniviersiteta? Suma ŭražvaje

Pra asabisty dośvied u tyktoku raspaviała byłaja studentka Darja Šylec. Dziaŭčyna amal čatyry hady vučyłasia ŭ BDMU na farmaceŭtyčnym fakultecie. Letaś jana ŭziała akademičny adpačynak, kab padumać nad tym, čym sapraŭdy choča zajmacca ŭ žyćci.

Skrynšot videa Darji Šylec 

U sakaviku hetaha hoda Darji patrebna było vyrašyć kančatkova, što rabić: adnavicca i atrymać dypłom ci adličycca. Dziaŭčyna abrała druhi varyjant. Ale byŭ adzin vielmi važny niuans: pastupała ŭ miedycynski ŭniviersitet jana na ŭmovach metavaj padrychtoŭki.

— Što takoje metavaja padrychtoŭka? Heta kali za vašu vučobu płacić nie dziaržava, a arhanizacyja, ź jakoj vy zaklučali damovu metavaj padrychtoŭki. Kali b ja skončyła ŭniviersitet, mnie daviałosia b adpracoŭvać piać hadoŭ u Homielskaj vobłaści ŭ HV RUP «Farmacyja».

Takaja pierśpiektyva dziaŭčynu zusim nie radavała. Jana kaža, što zusim nie bačyć siabie ŭ miedycynie i nie chacieła b pracavać pa śpiecyjalnaści dzieści ŭ aptecy ci łabaratoryi. Niahledziačy na toje, što ŭsie rodnyja chacieli, kab Darja atrymała dypłom, jana ŭsio ž zrabiła pa-svojmu.

Narešcie dziaŭčyna atrymała list z univiersiteta, u jakim było paznačana, kolki treba zapłacić za navučańnie. I suma sapraŭdy ŭražvaje — za niapoŭnyja čatyry hady atrymałasia amal što 40 tysiač rubloŭ (bolš za 12 tysiač dalaraŭ).

Watch on TikTok

U inšym videa Darja adkazała na pytańnie, ci nie škaduje jana ab pryniatym rašeńni kinuć univiersitet i ci varta jano takich hrošaj.

— Ja adkažu: tak, varta. Pa-pieršaje, mnie b treba było viarnucca va ŭniviersitet, znoŭ zdavać siesii, jakija nie prynosiać mnie naohuł nijakaha zadavalnieńnia. A potym nielubimaja praca, na jakoj mnie daviadziecca pracavać piać hadoŭ. Heta ž žach. Heta ž sapraŭdy možna kožny dzień viartacca damoŭ i płakać. Ja vypłaču hetyja hrošy, ale budu znachodzicca na lubimaj pracy, u tym horadzie, u jakim ja chaču.

Videa nabrała bolš za 550 tysiač prahladaŭ. U kamientaryjach byłaja studentka sutyknułasia z chejtam, tamu vyrašyła jašče ŭ adnym videa raspavieści pra svaju pracu ciapier. Bo ludzi nie vierać, što maładaja dziaŭčyna moža takija vialikija hrošy samastojna zarabić, nie siedziačy na šyi ŭ baćkoŭ ci chłopca.

— Pracuju ja veb-dyzajnieram na fryłansie, stvaraju sajty, prezientacyi, roznyja ček-listy dla ekśpiertaŭ, dla biznesu. I tak, dypłom mnie nie patrebny dla hetaha.

Kamientary10

  • cinik
    01.05.2024
    Luto plusuju dievočka, učiťsia v etom koncłahierie mohut tolko kliničieskije idioty. Roditieli pieriestańtie svoich dietiej zakovyvať v kandały. Požałujsta, v Italii v hod v hosudarstviennom univiersitietie stoit obučienije 2000 jevro, jeśli priviezietie spravku čto dochod sieḿji sostavlajet mieńšie 20 tysiač jevro v hod, budietie płatiť 300 jevro za hod, dla inostranciev eto tožie, plus jeśli pošievielitieś dadut baspłatnoje obŝiežitije, a jeśli na otlično budietie učiťsia to stipiendiju ot 6000 do 8 0000 jevro na hod i nikakich raspriedieleniji na 5 let i vsiej etoj požiźniennoj tiuŕmy!!!
    • Abarmot
      01.05.2024
      cinik, vy pravy. Nu nie možiet obrazovanije v RB (jeŝie i s prinuditielnym rabstvom-otrabotkoj) stolko stoiť. Jeśli ž u tratiť takije dieńhi, to na dipłom, kotoryje katirovaťsia budiet
    • Kotya
      01.05.2024
      cinik, tak u nieje na momient postuplenija nie było dienieh, a siejčas pojaviliś. U podrostkov iz dierievień niet nikakich dvuch tysiač ili tysiači čtoby postupiť v italiju. Pro vozmožnosť biespłatno učiťsia niemnoho kto znajet da i takaja vozmožnosť jesť nie u vsiech tolko u silno umnych. 

Ciapier čytajuć

«Byŭ upeŭnieny, što ja niedatykalnaja asoba dla rasijan». Pieršaje intervju Jurasia Ziankoviča na svabodzie14

«Byŭ upeŭnieny, što ja niedatykalnaja asoba dla rasijan». Pieršaje intervju Jurasia Ziankoviča na svabodzie

Usie naviny →
Usie naviny

Žančynu ŭ ZŠA, što źnikła 62 hady tamu, znajšli žyvoj1

U DAI raspaviali, jak buduć pierakryvać Minsk u dzień paradu

Mužčyna ŭ Biarozaŭskim rajonie zrabiŭ pistalet-kulamiot na 3D-pryntary7

Ipešnik u Minsku pisaŭ ananimki na kankurentaŭ, u tym liku i palityčnyja. Zafiksavana 18 epizodaŭ3

Novaje nastupleńnie USU ŭ Kurskaj vobłaści5

«Jon zabyŭsia, što ŭ našaj krainie čas — ništo». Kłasičny kitajska-amierykanski biestseler vyjšaŭ pa-biełarusku2

Pamierła Kaciaryna Jahorava (Nieściarovič)

Mocny viecier paškodziŭ dachi, pavaliŭ dziasiatki drevaŭ — MNS raskazała pra nastupstvy ŭčorašniaj bury

Ałbanija viarnuła biaźviz dla biełarusaŭ na peŭnych umovach

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Byŭ upeŭnieny, što ja niedatykalnaja asoba dla rasijan». Pieršaje intervju Jurasia Ziankoviča na svabodzie14

«Byŭ upeŭnieny, što ja niedatykalnaja asoba dla rasijan». Pieršaje intervju Jurasia Ziankoviča na svabodzie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić