Hramadstva1010

Kolki kaštuje adličycca ź biełaruskaha mieduniviersiteta? Suma ŭražvaje

Pra asabisty dośvied u tyktoku raspaviała byłaja studentka Darja Šylec. Dziaŭčyna amal čatyry hady vučyłasia ŭ BDMU na farmaceŭtyčnym fakultecie. Letaś jana ŭziała akademičny adpačynak, kab padumać nad tym, čym sapraŭdy choča zajmacca ŭ žyćci.

Skrynšot videa Darji Šylec 

U sakaviku hetaha hoda Darji patrebna było vyrašyć kančatkova, što rabić: adnavicca i atrymać dypłom ci adličycca. Dziaŭčyna abrała druhi varyjant. Ale byŭ adzin vielmi važny niuans: pastupała ŭ miedycynski ŭniviersitet jana na ŭmovach metavaj padrychtoŭki.

— Što takoje metavaja padrychtoŭka? Heta kali za vašu vučobu płacić nie dziaržava, a arhanizacyja, ź jakoj vy zaklučali damovu metavaj padrychtoŭki. Kali b ja skončyła ŭniviersitet, mnie daviałosia b adpracoŭvać piać hadoŭ u Homielskaj vobłaści ŭ HV RUP «Farmacyja».

Takaja pierśpiektyva dziaŭčynu zusim nie radavała. Jana kaža, što zusim nie bačyć siabie ŭ miedycynie i nie chacieła b pracavać pa śpiecyjalnaści dzieści ŭ aptecy ci łabaratoryi. Niahledziačy na toje, što ŭsie rodnyja chacieli, kab Darja atrymała dypłom, jana ŭsio ž zrabiła pa-svojmu.

Narešcie dziaŭčyna atrymała list z univiersiteta, u jakim było paznačana, kolki treba zapłacić za navučańnie. I suma sapraŭdy ŭražvaje — za niapoŭnyja čatyry hady atrymałasia amal što 40 tysiač rubloŭ (bolš za 12 tysiač dalaraŭ).

@dsshhl

Podrobnieje v Inst @dsshhl

♬ orihinalnyj zvuk - dsshhl

U inšym videa Darja adkazała na pytańnie, ci nie škaduje jana ab pryniatym rašeńni kinuć univiersitet i ci varta jano takich hrošaj.

— Ja adkažu: tak, varta. Pa-pieršaje, mnie b treba było viarnucca va ŭniviersitet, znoŭ zdavać siesii, jakija nie prynosiać mnie naohuł nijakaha zadavalnieńnia. A potym nielubimaja praca, na jakoj mnie daviadziecca pracavać piać hadoŭ. Heta ž žach. Heta ž sapraŭdy možna kožny dzień viartacca damoŭ i płakać. Ja vypłaču hetyja hrošy, ale budu znachodzicca na lubimaj pracy, u tym horadzie, u jakim ja chaču.

Videa nabrała bolš za 550 tysiač prahladaŭ. U kamientaryjach byłaja studentka sutyknułasia z chejtam, tamu vyrašyła jašče ŭ adnym videa raspavieści pra svaju pracu ciapier. Bo ludzi nie vierać, što maładaja dziaŭčyna moža takija vialikija hrošy samastojna zarabić, nie siedziačy na šyi ŭ baćkoŭ ci chłopca.

— Pracuju ja veb-dyzajnieram na fryłansie, stvaraju sajty, prezientacyi, roznyja ček-listy dla ekśpiertaŭ, dla biznesu. I tak, dypłom mnie nie patrebny dla hetaha.

Kamientary10

  • cinik
    01.05.2024
    Luto plusuju dievočka, učiťsia v etom koncłahierie mohut tolko kliničieskije idioty. Roditieli pieriestańtie svoich dietiej zakovyvať v kandały. Požałujsta, v Italii v hod v hosudarstviennom univiersitietie stoit obučienije 2000 jevro, jeśli priviezietie spravku čto dochod sieḿji sostavlajet mieńšie 20 tysiač jevro v hod, budietie płatiť 300 jevro za hod, dla inostranciev eto tožie, plus jeśli pošievielitieś dadut baspłatnoje obŝiežitije, a jeśli na otlično budietie učiťsia to stipiendiju ot 6000 do 8 0000 jevro na hod i nikakich raspriedieleniji na 5 let i vsiej etoj požiźniennoj tiuŕmy!!!
  • Abarmot
    01.05.2024
    cinik, vy pravy. Nu nie možiet obrazovanije v RB (jeŝie i s prinuditielnym rabstvom-otrabotkoj) stolko stoiť. Jeśli ž u tratiť takije dieńhi, to na dipłom, kotoryje katirovaťsia budiet
  • Kotya
    01.05.2024
    cinik, tak u nieje na momient postuplenija nie było dienieh, a siejčas pojaviliś. U podrostkov iz dierievień niet nikakich dvuch tysiač ili tysiači čtoby postupiť v italiju. Pro vozmožnosť biespłatno učiťsia niemnoho kto znajet da i takaja vozmožnosť jesť nie u vsiech tolko u silno umnych. 

Ciapier čytajuć

Što viadoma pra biełarusa, jaki zahinuŭ la Elbrusa5

Što viadoma pra biełarusa, jaki zahinuŭ la Elbrusa

Usie naviny →
Usie naviny

Viačorka: Kali sapraŭdy buduć vyzvalenyja 1300—1400 čałaviek, heta budzie vialikaja pieramoha dla Biełaha doma, Trampa i svabodnaj Biełarusi17

U Minsku DAI haniałasia za padletkami na elektrasamakatach2

Iłan Mask moža stać pieršym u historyi tryljanieram — Tesla prapanavała rekordny kantrakt3

U Rasii zatrymali francuzskaha viełasipiedysta. Jon chacieŭ pabić suśvietny rekord, prajechaŭšy ad Lisabona da Uładzivastoka3

U Minsku pačnuć teściravać apłatu prajezdu kartaj užo ŭ vieraśni1

Hrodzienskaha padletka adpravili ŭ škołu ŭ Litvu — jon vyvučyŭ litoŭskuju i ciapier pierakładaje ŭ Jeŭraparłamiencie. Pierakładaŭ jon i Cichanoŭskich30

«Załatyja» jabłyki pa 10 rubloŭ i apošnija jahady: što biaruć na Kamaroŭcy na pačatku vieraśnia3

Frazy, jakija vydajuć telefonnych machlaroŭ, raskryła milicyja3

Pamierła najstarejšy pradstaŭnik karaleŭskaj siamji ŭ Brytanii. Hiercahinia pakinuła karaleŭskaje žyćcio, kab stać školnaj nastaŭnicaj1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što viadoma pra biełarusa, jaki zahinuŭ la Elbrusa5

Što viadoma pra biełarusa, jaki zahinuŭ la Elbrusa

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić