Siabry turbujucca, što jaho mohuć departavać u Biełaruś. Ukraina viedaje pra zatrymańnie, ale niezrazumieła, ci zajmajucca ich dypłamaty vyzvaleńniem biełarusa.

Jak stała viadoma «Našaj Nivie», u adnoj z paŭdniovaazijackich krain z tydzień tamu byŭ zatrymany były bajec Pałka Kalinoŭskaha. Imia i krainu nie nazyvajem dziela biaśpieki.
Sasłužyŭcam słaba viadomyja abstaviny, jany nazyvajuć ich ćmianymi. Nibyta jon paśpieŭ adpisacca, što jaho zatrymlivajuć.
Dakładna nieviadoma, ci jon ździajśniaŭ niejkija złačynstvy ci pravaparušeńni, abo heta aryšt pa zapycie Biełarusi.
Čamu były bajec Pałka Kalinoŭskaha ŭvohule apynuŭsia ŭ toj krainie Azii? Litva pryznała jaho pahrozaj nacyjanalnaj biaśpiecy i zabaraniła ŭjezd u Jeŭrasajuz.
Ciapier situacyja biełarusa składanaja. Faktyčna adzinaja kraina, jakaja moža «zastupicca» za jaho, heta Biełaruś. Ale zrazumieła, jaki los tam jaho čakaje.
Ź inšaha boku, mahła b ustupicca Ukraina, bo jon maje ŭkrainski vajskovy bilet.
Sasłužyŭcy prainfarmavali nas, što ŭkrainskaje pasolstva ŭ hetaj azijackaj krainie ŭ kursie situacyi. Jakija zachady jany prymajuć i ci prymajuć uvohule — nieviadoma.
Ciapier čytajuć
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Kamientary
A što da staŭleńnia Ŭkrainy - anijakich spadzievaŭ.