U Biarozie adkryli miemaryjalnuju došku prezidentu Akademii navuk Biełarusi, rasstralanamu za teraryzm
Miemaryjalnaja doška ŭstalavanaja na vuhłu doma № 1 pa vulicy Paŭła Horyna-Kalady. Jaje adkryćcio prymierkavana da Dnia dziaržaŭnych simvałaŭ Biełarusi. Biełaruskaj movie na miemaryjalnaj došcy ŭ honar biełaruskaha navukoŭca miesca nie znajšłosia — nadpisy vykanany tolki pa-rusku.

U 2000 hodzie na budynku Instytuta historyi NAN Biełarusi była ŭstanoŭlena inšaja miemaryjalnaja doška ŭ honar druhoha prezidenta Biełaruskaj akademii navuk.
Pavieł Horyn (sapraŭdnaje proźvišča Kalada) naradziŭsia ŭ Biarozie-Kartuzskaj u 1900 hodzie. U čas Pieršaj suśvietnaj vajny byŭ u evakuacyi. Viarnuŭsia na radzimu ŭ 1919 hodzie, udzielničaŭ u polska-savieckaj vajnie, byŭ kamiendant Pružanaŭ.

Paśla vajny skončyŭ maskoŭski Kamunistyčny ŭniviersitet imia Ja. M. Śviardłova, paźniej - Instytut čyrvonaj prafiesury. Pracavaŭ redaktaram savieckich časopisaŭ, namieśnikam dyrektara Instytuta historyi Kamunistyčnaj akademii.


Paśla taho, jak Usievaład Ihnatoŭski byŭ źniaty z pasady i skončyŭ žyćcio samahubstvam paśla adnaho z dopytaŭ u ADPU pa sfalsifikavanaj spravie «Sajuza vyzvaleńnia Biełarusi», u 1931 hodzie Pavieł Horyn byŭ vybrany novym prezidentam Biełaruskaj akademii navuk. Pry im akademija była rearhanizavana, pačała stvaracca sistema padrychtoŭki navukovych kadraŭ - instytut aśpirantury i daktarantura.
U 1931-1936 hh. Horyn źjaŭlaŭsia členam CK KP(b)B i kandydatam u členy jaho Biuro, a taksama členam CVK i Prezidyuma CVK Biełaruskaj SSR.

U 1936 hodzie byŭ pieraviedzieny ŭ Maskvu, zahadčyk kafiedry historyi SSSR MDU, redahavaŭ taksama adździeł historyi Vialikaj Savieckaj Encykłapiedyi.
U žniŭni 1937 hoda aryštavany NKUS i pryhavorany da rasstrełu za «ŭdzieł u kontrrevalucyjnaj terarystyčnaj arhanizacyi». Prysud vykanany na maskoŭskim palihonie «Kamunarka». Reabilitavany byŭ u 1955 hodzie.
Kamientary