Z Maskvy. Błoh Alesia Čajčyca1313

Ci pačynajuć biełarusy razmaŭlać z akcentam pa-biełarusku?

Troški nazirańniaŭ biełaruskamoŭnaha zamiežnika ŭ Miensku

Alaksandar Łukašenka i mnohija ludzi jahonaha pakaleńnia jašče nadziejna trymajucca klasyčnaha biełaruskaha vymaŭleńnia, praz što navat kali jany razmaŭlajuć pa-rasiejsku, atrymlivajecca sakavitaja biełaruskaja trasianka. Słuchajučy niekatorych vysokapastaŭlenych čynoŭnikaŭ tak i chočacca im skazać — «panočku, kiń napružvacca i razmaŭlaj pa-biełarusku

Na haradzkim ža pakaleńni tryccacihadovych i bolš maładych ludziej usio bolš adčuvajecca pieraadoleńnie staroha biełaruskaha vymaŭleńnia i imknieńnie da rasiejskaha litaraturnaha standartu. Ale ž hienetyčnuju pamiać i skłaŭšysia stahodździami moŭny aparat nie padmanieš, tamu charakternaja prykmieta biełaruskaha akcentu ŭ rasiejskaj movie ciapier užo nie ćviordaje łukašenkaŭskaje «če», a praźmierna, bolš čym u maskvičoŭ, miakkaje, amal śviściačaje «ċje». Rasiejskaja mova ŭ vykanańni rasiejskamoŭnych biełarusaŭ — śviściačaje ćčirikańnie na vysokich tanach.

Ale strašna nia heta. Strašna, kali toje hipertrafavanaje miakkaje «č» pačynaje pranikać — kudy b vy dumali? — u samu biełaruskuju movu. Usio čaściej i čaściej haradzkija biełaruskamoŭnyja ludzi vymaŭlajuć zamiest «č» rasiejskaje «ċ». «Čias», «dla čiaho», «pačiakajcie», «čiaraviki». Dla mianie ź dziacinstva ćviordaje «č» było najpieršasnaj charaktarystykaj biełaruskaj movy. A tut — kaliłaska vam «čihunaċny vakzał»! Ci, moža, heta specyfičny dyjalektyzm taki?

Kali ja ŭpieršyniu pačuŭ miakkaje «č» z vusnaŭ biełaruskamoŭnaj damy ŭ pikiecie suprać zakryćcia Kołasaŭskaha liceju (kolki ž hadoŭ tamu heta było?), było nijakavata. Ale z taho času pačaŭ sustrakać takoje vymaŭleńnie čaściej i čaściej. Da hetaha dadajecca čas ad času pačutyja na dziaržaŭnym radyjo «niezaležnasť», «vilhotnasť», «hučnasť», ź jaŭnym miakkim «ť» naprykancy, a nie «ć».

Pa-mojmu heta vielmi strašny pakazčyk taho, jak biesprecedentna hłyboka zachodzić rusyfikacyja: biełarusy pačynajuć razmaŭlać pa-biełarusku z akcentam.

Biezumoŭna, lepš biełaruskaja mova ź miakkimi «ċ» i «ť» i navat sa słovam «da» zamiest «tak» (hetym hrašyŭ navat adzin viadomy biełaruskamoŭny dziejač u niadaŭniaj pieradačy na dziaržaŭnym radyjo), čym nijakaj biełaruskaj movy.

Ale ž — nu vy sami razumiejecie.

Kamientary13

Ciapier čytajuć

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy11

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy

Usie naviny →
Usie naviny

U Michanavičach pad Minskam biehali tchary i łaščylisia da ludziej. Jak jany tam apynulisia?5

«Žarty na ŭzroŭni siaredniaj škoły». Stryžak raskazaŭ pra novy prajekt — tłumačyć, što nijakaha seksu ŭ naźvie niama37

Na aŭkcyjon vystavili kultavy niamiecki sportkar. Pradajuć usiaho za 390 rubloŭ3

U Hruzii zatrymali dvuch biełarusaŭ z narkotykami na miljon dalaraŭ

Z prajekta budaŭnictva minskaha mietro vykinuli jašče dźvie stancyi — «Kijeŭski skvier» i «Politechničnuju»14

Syn iranskaha šacha Reza Piechlevi zaklikaje da dalejšych pratestaŭ7

Najchaładniej hetaj nočču było na Babrujščynie1

Maładaja bulba pa nierealnaj canie: čym ździŭlaje Kamaroŭka ŭ studzieńskija marazy

U Maskvie pryziamliŭsia sanitarny samalot, na borcie jakoha moža znachodzicca Adam Kadyraŭ. Śledam sieŭ samalot Ramzana Kadyrava2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy11

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić