Ukrainskija palarniki zrabili niezvyčajnaje FOTA ciulenia, jaki adpačyvaje na kryzie
Ukrainskija navukoŭcy z antarktyčnaj stancyi «Akademik Viernadski» zrabili pryhožy zdymak marskoha leaparda, jaki adpačyvaje na kavałku lodu ŭ akijanie na fonie fantastyčnaha zachodu sonca. Zdymak zrabiła bijałah Zoja Švydka padčas 30-j ekśpiedycyi, piša «Ukrainskaja praŭda».

Na fota vidać, jak ciuleń lažyć na lodzie pasiarod akijana, a nieba nad im afarbavana ŭ pryhožyja ružova-fijaletavyja adcieńni, jakija pastupova pierachodziać u koler čarnic.
Takaja niezvyčajnaja kalarovaja hama źviazanaja z tym, što zimovy siezon u Antarktydzie sonca nie padymajecca vysoka nad haryzontam. Śviatło prachodzić praz taŭściejšy płast atmaśfiery, tamu sinija kolery raśsiejvajucca, a daminujuć čyrvonyja adcieńni. Źmianiajecca koleravaja palitra ŭ zaležnaści ad ruchu sonca.
Akramia taho, na koler nieba ŭpłyvajuć asablivyja antarktyčnyja abłoki i pavierchnia — śnieh, marski lod abo čystaja vada, jakija adbivajuć soniečnyja pramiani.
Novy vid antarktyčnych lišajnikaŭ nazvali ŭ honar biełaruskaha daśledčyka
Čamu ciamnieje Suśvietny akijan i čym heta pahražaje
U ZŠA patłumačyli, navošta ŭviali handlovyja taryfy na biaźludnyja astravy, dzie žyvuć adny pinhviny
Ad Antarktydy adkałoŭsia vielizarny ajśbierh. Navukoŭcaŭ uraziła, što akazałasia pad im
«Kali ciapier chierova, značyć, heta jašče nie kaniec». Pahutaryli z epatažnym «śviatarom XXI stahodździa», pra jakoha nie było čuvać piać hadoŭ paśla aryštu

Kamientary