Hramadstva1616

Babaryka: Kalehi, jakija dali pakazańni suprać mianie, nie zmohuć patłumačyć, čamu heta zrabili, kab nie stracić pavahu ŭnukaŭ

U novym vypusku TOKu Viktar Babaryka prakamientavaŭ matyvy, jakija mahli padšturchnuć fihurantaŭ spravy Biełhazprambanka dać suprać jaho pakazańni i pajści na ździełku sa śledstvam.

Viktar Babaryka. Fota: «Naša Niva»

Razam ź Viktaram Babarykam pa «spravie Biełhazprambanka» prachodzili jašče siem čałaviek. Šeść ź ich zaklučyli dasudovyja pahadnieńni sa śledstvam, pryznali vinu i dali pakazańni suprać jaho. Čamu tak adbyłosia?

«[U majoj situacyi] heta byŭ moj vybar [iści ŭ prezidenty]. U ich heta nie ich vybar. (…) U ich jość padstavy ličyć mianie vinavatym u tym, što ź imi zdaryłasia. Heta dobry matyŭ dla taho, kab dać pakazańni suprać mianie».

Sam ža siabie jon nie vinavacić u tym, što zrabiŭ.

«Ja zrabiŭ toje, što ličyŭ patrebnym. Tamu ŭ mianie niama pačućcia viny. Biezumoŭna, jość pačućcio adkaznaści. Ale heta nie pačućcio viny».

Druhim važnym faktaram, jaki moh paŭpłyvać na fihurantaŭ spravy, na dumku Babaryki, staŭ cisk z boku siłavikoŭ:

«U kahości zatrymlivali dziaciej. Kahości nie puskali da doktara. Kamuści abiacali, što jaho śmiarotnyja chvaroby zastanucca bieź jakich-niebudź [lekaŭ]. Było šmat rečaŭ, jakija faktyčna prymušali ludziej rabić toje, što jany rabili. U hetym sensie ja mahu skazać, što sistema Kamiteta dziaržaŭnaj biaśpieki z punktu hledžańnia psichałahičnaha cisku vielmi daskanałaja.

I kali heta nakładajecca na razumieńnie taho, što ty apynuŭsia ŭ hetaj situacyi nie pa svajoj voli, a nibyta z-za kahości inšaha, to heta, napeŭna, i padšturchoŭvaje ludziej rabić toje, što jany robiać».

Adkazvajučy na pytańnie, ci ličyŭ jon hetych ludziej svaimi siabrami, surazmoŭca adznačyŭ, što ŭsprymaŭ ich najpierš jak kaleh.

«Paniaćcie «siabar» dla mianie vielmi składanaje. Ja nie mahu nazvać ich svaimi siabrami. My — kalehi. I ŭ hetym sensie dla mianie vielmi važny momant: nivodzin ź ich sa mnoj u majoj łaźni nie paryŭsia. My parylisia [razam ź imi] ŭ łaźniach, ale ŭ mianie doma nie było nivodnaha ź ich. Heta šmat što značyć».

Na pytańnie, ci padaŭ by jon im ruku, Viktar Babaryka adkazaŭ stanoŭča, dadaŭšy:

«Na žal, jany mnie nie praciahnuli».

Niahledziačy na heta, jon kaža, što zachoŭvaje pavahu da hetych ludziej. Razam z tym dadaje:

«Ja z vysokaj stupieńniu ŭpeŭnienaści mahu skazać, što jany razumiejuć: z punktu hledžańnia marali jany nie zmohuć svaim unukam rastłumačyć, čamu jany heta zrabili, kab nie stracić pavahu svaich unukaŭ».

Kamientary16

  • №11
    17.03.2026
    Byť bankirom, eto imieť nakłonnosti konsiervatora, otnosiťsia ko vsiem novym priełožienijam s kritikoj. Sriedi rievolucionierov, imcho, takich zamiečieno nie było.
  • Aleś.
    17.03.2026
    Tak nie było kryminału ŭ dziejnaści banka akazvajecca? Bo praces byŭ zakryty (taksama niezrazumieła čamu), ale fakt, što Viktar Babaryka byŭ načalnikam svaich "padzielnikaŭ". Jon admaŭlaŭ svaju vinu. Astatnija jaje vyznali. Sam słoŭ Babaryki ciapier, to akazvajecca pad ciskam. Tak čamu hetych ludziej, jakija dali pakazańni na Babaryku i na samich siabie, nie vyznali palitviaźniami?
  • 123
    17.03.2026
    Ludiej, kotoryje davali kakije-to pokazanija javno pod silnym davlenijem i uhrozami nie stoit osuždať. Počti vsie vydvoriennyje i vypuŝiennyje byvšije politzeki( za riedkim isklučienijem, naprimier Statkievič) podpisyvali sohłasije na sotrudničiestvo so śpiecsłužbami, radi toho, čtoby ich otpustili, čtob nie trohali blizkich, niekotoryje iz nich połahali, čto eto sohłašienije nie budut vypołniať. Mnohije v etom i priznaliś dažie, a vot budut oni snabžať śpiecsłužby kakoj informacijej ili niet, etoho my nie uznajem, eto ostajetsia ich vyborom.

Ciapier čytajuć

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Usie naviny →
Usie naviny

U rasijskaj Pienzie prajšli masavyja abłavy na mužčyn, jakija nie stali na vajskovy ŭlik11

Ułady Vieniesueły pačali dyjałoh z apazicyjaj7

U 29 hadoŭ pamior pradziusar Drejka i Biejonsie Tej Kit

U Biarozie viarnulisia da adnaŭleńnia znakamitaha klaštara kartezijancaŭ7

Kanada dekłasavała Katar, a Mieksika pieršaj vyjšła ŭ płej-of2

Čamu asobnyja abjekty sa śpisa Suśvietnaj spadčyny JUNIESKA zmahajucca za vyklučeńnie ź jaho?2

Reštki staradaŭniaha budynka i artefakty XVII stahodździa znajšli ŭ centry Pinska kamunalniki

Pamior historyk Karła Hinzburh, jaki pisaŭ pra žyćcio tych, kaho zvykli nie zaŭvažać

Svaimi ž rukami. Kryšku reziervuara Maskoŭskaha NPZ mahła padarvać rasijskaja rakieta SPA14

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić