Zdaroŭje99

Miedyki zaniepakojeny rostam zachvorvańnia na dyrafilaryjoz

U Biełarusi nazirajecca rost zachvorvańnia na dyrafilaryjoz, paviedamiła namieśnik hałoŭnaha ŭrača Respublikanskaha centra hihijeny, epidemijałohii i hramadskaha zdaroŭja Ludmiła Narojčyk 31 kastryčnika ŭ Minsku na mižnarodnaj navukova-praktyčnaj kanfierencyi «Sučasnyja prablemy infiekcyjnaj patałohii čałavieka».

Dyrafilaryjoz — zachvorvańnie, jakoje vyklikaje parazitavańnie kruhłych čarviakoŭ rodu Dirofilaria ŭ arhaniźmie čałavieka. Ličynki dyrafilaryj traplajuć u arhanizm praz ukusy kamaroŭ, a ich pieranosčykami źjaŭlajucca damašnija i dzikija žyvioły.

«Zhodna z ekśpiertnymi acenkami, da 40% badziažnych žyvioł zaražany pałavaśpiełymi dyrafilaryjami, a ŭkusy nasielnictva kamarami naohuł nie paddajucca ŭliku», — adznačyła Najročyk. Pavodle jaje słoŭ, prahnoz pa raspaŭsiudžvańni dyrafilaryjozu ŭ Biełarusi «daloka nie spryjalny».

Śpiecyjalist padkreśliła, što arhanizacyi achovy zdaroŭja nie vałodajuć ni mietadami rańniaj dyjahnostyki dyrafilaryjozu, ni mietadami jaho lačeńnia. «Vyrašeńnie hetych prablem dla praktyčnaj achovy zdaroŭja mahło by adyhrać vielmi važnuju rolu», — adznačyła Narojčyk.

Jak patłumačyła žurnalistam zahadčyca kafiedry epidemijałohii Lvoŭskaha nacyjanalnaha miedycynskaha ŭniviersiteta imia Daniły Halickaha Natalla Vinahrad, pry infikavańni čałavieka važna miesca praniknieńnia dyrafilaryja ŭ arhanizm i jaho mihracyja, bo ŭsie hielminty ŭ ciele ruchajucca viertykalna ŭvierch.

Pavodle słoŭ Vinahrad, najbolšuju niebiaśpieku ŭjaŭlajuć ukusy ŭ vierchniuju častku cieła čałavieka — tvar, šyju, plečy, jakija składajuć kala 70% usich zaražeńniaŭ, bo hielmint moža praniknuć u vočy abo mozh i vyklikać u hetych orhanach niezvarotnyja nastupstvy.

Śpiecyjalist paviedamiła, što simptomam zachvorvańnia moža stać mihryrujučaja puchlina pad skuraj. U toj ža čas, adznačyła Vinahrad, kali pacyjent źviartajecca z hetaj prablemaj da ŭrača, «jaho mohuć adpravić navat da psichijatra».

Pavodle jaje słoŭ, u dyjahnostycy zachvorvańnia «vielmi važnaja naściarožanaść nasielnictva i daktaroŭ», bo lačeńnie dyrafilaryjozu «banalnaje», kali hielmint nie łakalizavany ŭ ciažkadastupnym miescy — u vačach abo mozhu. «Časta chirurhi prosta biaruć skalpiel, razrazajuć i vymajuć hielmint», — skazała Vinahrad.

«Heta nie vielmi raspaŭsiudžanaje zachvorvańnie ŭ paraŭnańni ŭ inšymi hrupami hielmintozaŭ», — adznačyła ŭkrainski śpiecyjalist. Adnak, pavodle jaje słoŭ, z-za poźniaj dyjahnostyki dyrafilaryjoz moža pryvodzić da latalnych zychodaŭ.

Kamientary9

Minsk siońnia viečaram pahruziŭsia ŭ ciemru. Paśla zahadu Łukašenki51

Minsk siońnia viečaram pahruziŭsia ŭ ciemru. Paśla zahadu Łukašenki

Usie naviny →
Usie naviny

Vaśmikłaśnica ŭ rasijskim Krasnajarsku abliła bienzinam i padpaliła adnakłaśnika12

«Minsktrans» prakamientavaŭ historyju ź dziaŭčynaj, jakaja trapiła ŭ balnicu paśla ŭdaru tokam u tralejbusie1

Čatyrochhadovy chłopčyk staŭ śviedkam žorstkaha zabojstva maci. Praz 20 hadoŭ jon uspomniŭ detali — zabojca pakarany5

Tusk: Sietka Džefry Epštejna mahła być maštabnaj apieracyjaj rasijskich śpiecsłužbaŭ pa vierbavańni zachodnich elit18

«Ja była jak pad hipnozam». Realnyja historyi minčukoŭ, jakich machlary prymusili pradać kvatery — adna sumnaja, druhaja amal ščaślivaja1

Siońnia nočču było da minus 27,6°C

U źlitych fajłach Epštejna ŭspłyła jašče adna biełaruska, madel i žonka futbalista — raskazvajem, što pra jaje viadoma17

«U vas jość lubimaja pieśnia?» Znajomciesia z Maksatam — samym viadomym stryt-videohrafam Minska1

Čempijon Polščy pa boksie, što raptoŭna viarnuŭsia ŭ Biełaruś, patłumačyŭ niečakanaje viartańnie11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Minsk siońnia viečaram pahruziŭsia ŭ ciemru. Paśla zahadu Łukašenki51

Minsk siońnia viečaram pahruziŭsia ŭ ciemru. Paśla zahadu Łukašenki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić