Andrej Rasinski. Kadry

«Ščyt Ajčyny»

Novaja stužka «Biełaruśfilmu» «Ščyt Ajčyny» (rež. Dz.Skvarcoŭ) imituje prycelnyja ŭdary pa imaviernym praciŭniku.

poster Ščyt Ajčyny (Ŝit otiečiestva)
Biełaruś, 2007, kalarovy.
Režyser: Dzianis Skvarcoŭ
Roli vykonvajuć: Alaksiej Siančyła, Anatol Kot, Veranika Plaškievič, Taciana Kalich, Źmicier Pustylnik, Mikałaj Kiryčenka, Śviatłana Kažamiakina
Žanr: Špiehaŭskaja drama
Adznaka: 3 (z 10)

«Irak, 1991. Juhasłavija, 1999» — sceny vajny. Razbambavanyja i rasstralanyja abaroncy cierpiać parazu.

Rasiejski palihon. Pasiedžańnie sakrataryjatu abarony, staršynia jakoha čamuści nahadvaje rasiejskaha premjera Michaiła Fradkova. Hienerał havoryć pra sakretnuju prahramu «Ščyt Ajčyny». Adyli dziejańnie razhortvajecca ŭ Biełarusi.

Talenavity lejtenant Alaksiej Stryžaŭ zaprošany na pracu ŭ sakretny instytut, dzie znajomicca ź pieknaj dačkoj dyrektara. Ale pradažny ahient (Anatol Kot) sprabuje vykraści dziaržaŭnyja tajamnicy i sapsavać maładym zaručyny…

Režyser Dzianis Skvarcoŭ, kali navučaŭsia ŭ Akademii mastactvaŭ, rabiŭ cikavuju animacyju, ździŭlaŭ mantažom i rakursami ŭ dyplomnaj karcinie «Lika. Dziembielskaja bajka».

Novy film Dzianisa Skvarcova — dziŭnaje spałučeńnie stalinskaha siužetu, brežnieŭskaj viałaści i łukašenkaŭskaha hlamuru.

U 1930-ja zachodnija špiehi byli hitom na sudovych pracesach; kinaekran pałochaŭ atrutnikami, zabojcami i vykradalnikami «partyjnych biletaŭ». U 1970-ja impet ścišyŭsia, ale idealahičnyja vorahi ŭ šapku nia spali i dabiralisia navat da «Dyjamantavaje ruki».

«Ščyt Ajčyny» — blakłaja kopija staroj kanfrantacyi. «Ahient» Anatol Kot i «hebist» Aleh Harbuz sprabujuć stvaryć charaktary, ale kanflikty filmu śpisanyja z vajskovych statutaŭ, siužet rassypajecca. Nikomu nie patrebnyja aŭtahonki, kryšačku seksu, špiehaŭskaja schodka ŭ Trajeckim pieradmieści (!) — i adsutnaść čałaviečych pačućciaŭ.

«Ščyt Ajčyny» sprabuje ŭvasobić «dziaržaŭnuju idealohiju» na sučasnym materyjale. Hałoŭnym mitam režymu da niadaŭniaha času była vajna. Ale śviedki i hieroi jaje sychodziać. Treba šukać novyja padvaliny. «Ščyt Ajčyny» — jak abviaščajuć u kancy filmu — heta dziesiać miljonaŭ biełarusaŭ, patryjatyčna addanych (viadoma kamu), pravilnych.

Śćvierdžańnie zavisaje ŭ pavietry, kanvulsuje histeryčnaj čyrvona-zialonaj hamaj. Samaloty-źniščalniki j hielikoptery, pafarbavanyja ŭ karektnyja kamunistyčna-isłamskija kolery; hierainia stralaje ŭ ciry ŭ čyrvonaj sakołcy; zialonaje i arnament na afarmleńni.

Lohki łukašenkaŭski hlamur: darahija aŭto, šykoŭnyja sukienki (nabor koleraŭ toj ža), madelki podyjumu — jak pryzy dla pieramožca i paznaka «stabilnaj kvitniejučaj Biełarusi».

Stalinskaja idejnaść razbeščanaja spažyvieckim azartam. Restarany, raskošnyja pakoi ahienta, bahatyja vajskoŭcy…

Vybuch samalota, niekalki kamputarnych zastavak i nadpisaŭ musiać apraŭdać hrošy, układzienyja ŭ kino, ale tych efektaŭ dla poŭnametražnaj stužki zamała.

Stvaralniki filmu nia vierać va ŭłasnuju «vychavaŭčuju» misiju, ale hałačku stavić treba.

Kinaterminy

Kinapadziei

Usie filmy

Kinatvorcy

Kamientary

Ciapier čytajuć

Piać hadoŭ tamu «dydžei pieramien» uklučyli Coja na dziaržaŭnym mierapryjemstvie. Što ź imi ciapier?1

Piać hadoŭ tamu «dydžei pieramien» uklučyli Coja na dziaržaŭnym mierapryjemstvie. Što ź imi ciapier?

Usie naviny →
Usie naviny

Biełarus znajšoŭ manietu I stahodździa. Ci možna na joj uzbahacicca?2

Tramp zajaviŭ, što, «napeŭna», nie pojdzie na treci termin2

«Fłahštok» skłaŭ kartu načnych pralotaŭ dronaŭ nad Homielščynaj. Situacyja niezvyčajnaja6

Pamior były prezident Rumynii, jaki adyhraŭ klučavuju rolu pry źviaržeńni Čaŭšesku

Zialenski raskazaŭ, jak vajna paŭpłyvała na jaho zdaroŭje5

Prezidentku Šviejcaryi abvinavačvajuć u naniasieńni krainie miljardnych strataŭ, bo nie ŭmieła razmaŭlać z Trampam7

Viačorka adkazaŭ Kavaleŭskamu, jaki «niečakana raźviarnuŭ svaje pazicyi na 180 hradusaŭ»: Ni ŭ jakim razie samim nie panižać staŭki13

Na eBay pradajuć biełaruskuju manietu za 2750 dalaraŭ

Hiermanija pierad vučeńniami «Zachad-2025» pierakidaje svaje źniščalniki ŭ Polšču

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Piać hadoŭ tamu «dydžei pieramien» uklučyli Coja na dziaržaŭnym mierapryjemstvie. Što ź imi ciapier?1

Piać hadoŭ tamu «dydžei pieramien» uklučyli Coja na dziaržaŭnym mierapryjemstvie. Što ź imi ciapier?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić