Siarhiej Astraviec. Praz haradzienskija akulary

“Nienastajaščaja familija”

“Ivanoŭ-Piatroŭ-Sidaraŭ” niby taŭro na biełaruskim šerym rečyvie, piša na svaim błohu Siarhiej Astraviec.

Nikoli-nikoli biełarus nia zdradzić “Ivanovu-Piatrovu-Sidaravu”!! Zaŭvažyŭ: daŭno sam pierastaŭ ździŭlacca, źviartać uvahu ŭvohule, nie kažu ab kolišnim abureńni ŭžo. U luboj ustanovie, na lubym uzroŭni, luboha adukacyjnaha i prafesyjnaha kirunku čałaviek skaža vam: pišycie svaje dadzienyja — “Ivanoŭ-Piatroŭ-Sidaraŭ”, hod naradžeńnia i ŭsio astatniaje. Nikoli nia stanie biełarusu chacia b pačućcia humaru, nie kažu pra imknieńnie da śviežaści — na chvilu zadumacca i vymavić “Ivanoŭski-Piatroŭski-Sidorski”, naprykład.

Nu, dobra, SSSR nijak nia moh padochnuć pa-sapraŭdnamu ŭ dušy biełarusa, u jahonych mazhach, možna zrazumieć. Ale ž u davoli chutkim časie amal dvaccać hod minie… I niachaj by pra realnych “Ivanova-Piatrova-Sidarava” mova išła, dyk ža nie: pra “Ivanoŭskaha-Piatroŭskaha-Sidorskaha” nasamreč. Mužyk-biełarus, ty ž u rečaisnaści Ivanoŭski, a Ivanoŭ — heta za buhrom ŭ Syzrani, u Tałdy-Kurhanie! I cikava: chaj, naprykład, čałaviek, u jakoha ŭ hałavie rasiejskaja mova raspaŭzłasia puchlinaj, nie pakinuŭšy movie biełarusaŭ drobnaha šancu, nia moža fizyčna ŭzhadać pra susieda (ci navat pra samoha siabie) Ivanoŭskaha, bo ćvikami ŭbili ŭ hałavu “Ivanova-Piatrova-Sidarava”, dyk ža nie —biełaruskamoŭnyja taksama ŭ toj ža step…

Śviežy prykład: znajomy žurnalist sa źniervavanaj uśmieškaj raskazaŭ pra telefonnuju razmovu z čytačom. Słuchajcie! Mužčyna ŭ trubcy z pretenzyjaj: vy napisali pra pryton u kvatery, a proźvišča majo ŭkazali, ja skardzicca budu, ja ŭ sud padam! Pačakajcie: tam napisana, što proźvišča źmieniena admysłova? Nia pamiataju dakładna. Napisana! Ale ž tam dakładna jak u mianie jano! Pravilna: na “-ski” skančajecca — heta dziela taho, kab pakazać, što nia tolki z-za Smalensku da nas mohuć pryjechać i pamyjku z kvatery zrabić, ale j svaje-rodnieńkija… Čuje žurnalist, što niezadavolenaha mužčynu robić takim žonka, jakaja daje jamu na cudoŭnaj trasiancy ŭkazańni — što kazać dalej.

Vy što, nia znajacie, jak heta robicca ŭ Savieckim Cajuzie? — pytajecca stroha čytač. (!) Ja ŭ henym sajuzie ź 91-ha hodu nie žyvu, adkazvaje žurnalist, ale vy zaintryhavali: jak ža tam heta siońnia robicca? A tak: treba pisać u takich vypadkach — Ivanoŭ-Piatroŭ-Sidaraŭ… (Doner-veter!) A vy ličycie, što nia znojdziecca taki ž jak vy Ivanoŭ i nie pačnie mnie hałavu duryć pa telefonie?! Nu, nia znaju, prydumajcie tady “nienastajaščuju familiju”, adkazvaje chitry biełarus. Jakuju, “Chieraŭ”, naprykład?! Nu, navošta vy tak, ja, miž inšym, vykładaŭ va universytecie, studentaŭ vučyŭ, na pensyi ciapier, adkazvaje Ivanoŭ-Piatroŭ-Sidaraŭ, jaki nasamreč Ivanoŭski-Piatroŭski-Sidorski, ale jon pra heta nia pamiataje.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Dźmitryj Siemčanka: Ja pryjšoŭ u puł Łukašenki bicca z Rasijaj6

Dźmitryj Siemčanka: Ja pryjšoŭ u puł Łukašenki bicca z Rasijaj

Usie naviny →
Usie naviny

Fiaduta: Nam kazali, što nas nie čakajuć4

Na praces nad Aleham Chamienkam staličnyja muzykanty bajalisia prychodzić1

Viciebski małaletka vučyŭsia ŭ Maskvie, ale kraŭ na radzimie. Potym naniaŭsia vajavać suprać Ukrainy. Čym skončyłasia?5

Ukrainskija bieśpiłotniki ŭdaryli pa vytvorčaści kaŭčuku ŭ Taljaci3

«Pieršy aŭtobus za 80 rubloŭ». Jak biełarusy viartajucca dadomu z Polščy pierad pieršym Vialikadniem2

Duraŭ zajaviŭ, što Telegram budzie adaptavacca da błakavańniaŭ u Rasii10

Biełaruska raskazała, jak u 68 hadoŭ pajšła hatavać pončyki ŭ amierykanskuju kaviarniu Dunkin Donuts7

U Biełastoku klijent pahražaŭ biełaruskamu taksistu z-za akcentu. Spravaj zojmiecca prakuratura1

Biełaruska prosić čyhunku zrabić žanočyja kupe — jana narvałasia ŭ darozie na seksualna zakłapočanaha mužčynu30

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Dźmitryj Siemčanka: Ja pryjšoŭ u puł Łukašenki bicca z Rasijaj6

Dźmitryj Siemčanka: Ja pryjšoŭ u puł Łukašenki bicca z Rasijaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić