Siarhiej Astraviec. Praz haradzienskija akulary

“Nienastajaščaja familija”

“Ivanoŭ-Piatroŭ-Sidaraŭ” niby taŭro na biełaruskim šerym rečyvie, piša na svaim błohu Siarhiej Astraviec.

Nikoli-nikoli biełarus nia zdradzić “Ivanovu-Piatrovu-Sidaravu”!! Zaŭvažyŭ: daŭno sam pierastaŭ ździŭlacca, źviartać uvahu ŭvohule, nie kažu ab kolišnim abureńni ŭžo. U luboj ustanovie, na lubym uzroŭni, luboha adukacyjnaha i prafesyjnaha kirunku čałaviek skaža vam: pišycie svaje dadzienyja — “Ivanoŭ-Piatroŭ-Sidaraŭ”, hod naradžeńnia i ŭsio astatniaje. Nikoli nia stanie biełarusu chacia b pačućcia humaru, nie kažu pra imknieńnie da śviežaści — na chvilu zadumacca i vymavić “Ivanoŭski-Piatroŭski-Sidorski”, naprykład.

Nu, dobra, SSSR nijak nia moh padochnuć pa-sapraŭdnamu ŭ dušy biełarusa, u jahonych mazhach, možna zrazumieć. Ale ž u davoli chutkim časie amal dvaccać hod minie… I niachaj by pra realnych “Ivanova-Piatrova-Sidarava” mova išła, dyk ža nie: pra “Ivanoŭskaha-Piatroŭskaha-Sidorskaha” nasamreč. Mužyk-biełarus, ty ž u rečaisnaści Ivanoŭski, a Ivanoŭ — heta za buhrom ŭ Syzrani, u Tałdy-Kurhanie! I cikava: chaj, naprykład, čałaviek, u jakoha ŭ hałavie rasiejskaja mova raspaŭzłasia puchlinaj, nie pakinuŭšy movie biełarusaŭ drobnaha šancu, nia moža fizyčna ŭzhadać pra susieda (ci navat pra samoha siabie) Ivanoŭskaha, bo ćvikami ŭbili ŭ hałavu “Ivanova-Piatrova-Sidarava”, dyk ža nie —biełaruskamoŭnyja taksama ŭ toj ža step…

Śviežy prykład: znajomy žurnalist sa źniervavanaj uśmieškaj raskazaŭ pra telefonnuju razmovu z čytačom. Słuchajcie! Mužčyna ŭ trubcy z pretenzyjaj: vy napisali pra pryton u kvatery, a proźvišča majo ŭkazali, ja skardzicca budu, ja ŭ sud padam! Pačakajcie: tam napisana, što proźvišča źmieniena admysłova? Nia pamiataju dakładna. Napisana! Ale ž tam dakładna jak u mianie jano! Pravilna: na “-ski” skančajecca — heta dziela taho, kab pakazać, što nia tolki z-za Smalensku da nas mohuć pryjechać i pamyjku z kvatery zrabić, ale j svaje-rodnieńkija… Čuje žurnalist, što niezadavolenaha mužčynu robić takim žonka, jakaja daje jamu na cudoŭnaj trasiancy ŭkazańni — što kazać dalej.

Vy što, nia znajacie, jak heta robicca ŭ Savieckim Cajuzie? — pytajecca stroha čytač. (!) Ja ŭ henym sajuzie ź 91-ha hodu nie žyvu, adkazvaje žurnalist, ale vy zaintryhavali: jak ža tam heta siońnia robicca? A tak: treba pisać u takich vypadkach — Ivanoŭ-Piatroŭ-Sidaraŭ… (Doner-veter!) A vy ličycie, što nia znojdziecca taki ž jak vy Ivanoŭ i nie pačnie mnie hałavu duryć pa telefonie?! Nu, nia znaju, prydumajcie tady “nienastajaščuju familiju”, adkazvaje chitry biełarus. Jakuju, “Chieraŭ”, naprykład?! Nu, navošta vy tak, ja, miž inšym, vykładaŭ va universytecie, studentaŭ vučyŭ, na pensyi ciapier, adkazvaje Ivanoŭ-Piatroŭ-Sidaraŭ, jaki nasamreč Ivanoŭski-Piatroŭski-Sidorski, ale jon pra heta nia pamiataje.

Kamientary

Ciapier čytajuć

U Minsku masažyst Andrej tajemna zdymaŭ hołych klijentak21

U Minsku masažyst Andrej tajemna zdymaŭ hołych klijentak

Usie naviny →
Usie naviny

ES pieramaŭlajecca ab vyklučeńni rasijskaha aliharcha Ališera Usmanava z sankcyjnaha śpisu. Času zusim niašmat4

Łukašenka: Kab i chacieli pastaŭlać kalij na Zachad, to niama čaho9

U «Minsk-Śviecie» dazvolili stavić transpart pad vuhłom da prajeznaj častki, ale nie ŭsiudy2

«Stała niemahčyma dychać». Biełarusa ŭ Polščy źbiła mašyna, ale štraf vypisali i jamu10

Ikony, tałon u palikliniku i navat łavaš. Što biełarusy zasoŭvajuć u bankamaty1

U škole ŭ dziaciej spytali pra zarobak baćkoŭ. Čynoŭniki adkazali, ci heta karektna6

«My abnialisia i ŭsiu darohu jechali ŭ abdymku». Biełaruscy viarnuli dačku, jakuju baćka tajemna vyviez u Estoniju8

Andrej Pačobut adkryŭ u Lublinie Kamień pamiaci Jana Karskaha27

Belgee pakazaŭ novy X50. Ciapier heta biudžetny krasovier z atmaśfiernym ruchavikom i starym dobrym aŭtamatam11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Minsku masažyst Andrej tajemna zdymaŭ hołych klijentak21

U Minsku masažyst Andrej tajemna zdymaŭ hołych klijentak

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić