Mierkavańni140140

Kałumnist prezidenckaj haziety abrynuŭsia na intelihiencyju: cytavaŭ Stalina i ździekavaŭsia ź biełaruskaj movy

Na staronkach «Sovietskoj Biełoruśsii» praciahvajecca ledź nie štodzionnaja publikacyja mierkavańniaŭ nakont «spravy BiełTA». Papiarednija teksty byli ananimnyja, ciapier aŭtar nazvaŭ siabie — były kiraŭnik biełaruskaha KVZ, uradženiec Navasibirska Andrej Mukavozčyk.

fota sb.by

Jaho aburyła, što biełaruskaja intelihiencyja salidaryzavałasia z zatrymanymi redaktarami TUT.by. U adkaz Mukavozčyk dvojčy cytuje Stalina:

«Intelihiencyja — absłuhoŭvajučy elemient, nie hramadski kłas. Jość takaja hrupa intelihiencyi, jakaja nie źviazana z vytvorčaściu, jak litaratary, rabotniki kultury. Jany ličać siabie «sollu ziamli», kamandujučaj siłaj, jakaja staić nad hramadskimi kłasami».

«Rola intelihiencyi — słužbovaja, davoli hanarovaja, ale słužbovaja. Čym lepš intelihiencyja raspaznaje intaresy panujučych kłasaŭ i čym lepš jana ich absłuhoŭvaje, tym bolšuju rolu jana adyhryvaje. U hetych ramkach i na hetaj bazie jaje rola surjoznaja».

Tekst u Mukavozčyka dvuchmoŭny, ale biełaruskaja mova vykarystoŭvajecca tolki jak psieŭdacytaty jaho zavočnych apanientaŭ:

«Prisnyje žie śviato vieriat, čto imienno oni — eto «usie, chto moža zrabić niešta pryhožaje». Druhich — niet. Čto žie skazať pro ostalnych, «chto nie dachiliŭsia»? — «Usio, što jany robiać, — heta pačvarny kałhas».

Na čiem bazirujetsia eta… nu pusť uvieriennosť? «Svoj hust, ź jakim nie paščasciła naradzicca, nikudy nie padzieć». Napisano, počti kak u Puškina, no nie vyzyvajet dažie samoironii, kuda už otrieahirovať smotriaŝiej v rot «supołkie». Nie umiejut «jakija dachililisia da elity» poniať, nie sposobny osoznať, niet u nich intiellektualnych sił dotianuťsia do prostoho otkrytija: oni—to kak raz svojej massoj i sobrany — obsłuživať. Ċji-to intieriesy. Možiet, dažie i sovpadajuŝije v małom (da choť by i v bolšom) s tvoimi — no nie tvoi. Ich».

Mukavozčyk narakaje, što intelektualnaja elita Biełarusi nie takaja, jakuju b jamu chaciełasia bačyć. «Dumać «intelektuały z kłuba» ŭmiejuć nie ŭsie, analizavać nie navučany, zatoje pišuć prafiesijna šmat, a nienavidziać — ščyra. Zachlobvajučysia», — piša aŭtar.

Kamientary na sajcie «Sovietskoj Biełoruśsii» adklučanyja, tamu čytačy mohuć vykazać staŭleńnie da tvorčaści Mukavozčyka, acaniŭšy jaho kałonku pa piacibalnaj škale. Pakul što adznaka — 1.

Kamientary140

Ciapier čytajuć

«Maja praca zhareła». Biełaruskija biznesy stracili tavar na składach Wildberries, ale majuć bolš šancaŭ na kampiensacyju, čym rasijanie7

«Maja praca zhareła». Biełaruskija biznesy stracili tavar na składach Wildberries, ale majuć bolš šancaŭ na kampiensacyju, čym rasijanie

Usie naviny →
Usie naviny

Tramp nazvaŭ situacyju z prypynieńniem dyskvalifikacyi Bałahuna samym zapaminalnym momantam mundyjalu1

Zialenski prakamientavaŭ siońniašnija ŭdary pa składach Wildberries15

Ukraina ŭpieršyniu adkazała na rasijskija ataki na składy «Novaj pošty» simietryčnymi ŭdarami pa chabach «Vajłdbieryz». Padmaskoŭny zhareŭ daščentu10

Były ratavalnik MNS staŭ fiermieram i vyroščvaje bujaki4

Biełarus vyhryz kvateru pamierłaj svajački ŭ Pieciarburhu, choć stajaŭ u šostaj čarzie spadčyńnikaŭ1

Vychavaciela vučylišča alimpijskaha reziervu z Mazyra asudzili za zamach na zdradu dziaržavie3

«Telefanuj baćku, u mianie ŭžo niervaŭ nie chapaje». Jak abituryjenty šturmavali VNU ŭ apošnija hadziny pryjomnaj kampanii3

Kab vypravić prykus, biełaruska rašyłasia na raśpiłoŭvańnie skivicy — i nie paškadavała. Ale vynieści takuju apieracyju zmoža nie kožny9

Čamu hetuju piśmieńnicu XIX stahodździa tak časta ekranizujuć? U čym jaje fienomien?3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Maja praca zhareła». Biełaruskija biznesy stracili tavar na składach Wildberries, ale majuć bolš šancaŭ na kampiensacyju, čym rasijanie7

«Maja praca zhareła». Biełaruskija biznesy stracili tavar na składach Wildberries, ale majuć bolš šancaŭ na kampiensacyju, čym rasijanie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić