Ułada

Čekistaŭ z nacystami paraŭnoŭvać možna

a ŭsio astatniaje — ekstremizm. Redakcyja časopisu «Arche» atrymała matyvacyjnuju častku rašeńnia Maskoŭskaha rajonnaha sudu Bresta ab pryznańni adnaho z numaroŭ časopisu ekstremisckim.

a ŭsio astatniaje — ekstremizm. Redakcyja časopisu «Arche» atrymała matyvacyjnuju častku rašeńnia Maskoŭskaha rajonnaha sudu Bresta ab pryznańni adnaho z numaroŭ časopisu ekstremisckim.

Pavodle rašeńnia sudu Maskoŭskaha rajonu horadu Bresta fraza «Sajuźniki — nacyst i čekist — schililisia nad mapaj» z artykułu Andreja Rasinskaha (№7—8 «Arche» za minuły hod) nie ŭtrymlivaje infarmacyi «z prykmietami ekstremisckaj skiravanaści». Try inšyja artykuły z taho ž numaru, pavodle sudu takuju infarmacyju ŭsio ž niasuć. A mienavita:

— artykuł «Parlamenckija vybary: biełaruskaja nuda, eŭrapiejskaja intryha?» Vitala Silickaha, dzie havorycca, što «Praktyčnaja adsutnaść intryhi i surjoznych čakańniaŭ u adnosinach da biaśsilnych pradstaŭničych orhanaŭ i pasiŭny padychod apazicyi da vybarčych kampanijaŭ nie pakidaje hramadstvu inšaha vybaru, akramia jak pryniać zahadzia padrychtavanuju prapanovu ŭładaŭ. U pryvatnaści, praktyčna adsutničaje supraciŭ kampanijam daterminovaha hałasavańnia…»;

— materyjał «Vybuch i šmon: biełaruski mini‑Aśviencim. Kruhły stoł u redakcyi «ARCHE», dzie pra ŭładu havorycca, što «… za jaje fasadam chavajecca maralnaje razłažeńnie (jakoje ź niadaŭniaj pary navat adkryta afišujecca) i maralnaja karupcyja, jakaja idzie naha ŭ nahu za zvyčajnaj»;

— artykuł «Mienskija maneŭry. Łukašenka vykarystoŭvaje vybary, kab zdabyć ryčahi ŭ pieramovach z EZ» jeŭrapiejskich analitykaŭ B.Jarabika i A.Rabaljaci, u jakim kanstatujecca, što «… ułady vykarystoŭvajuć vybuch dla ažyćciaŭleńnia svajoj zvyčajnaj taktyki ŭcisku apazicyi, zapałochvajučy patencyjnych praciŭnikaŭ i pieraškadžajučy luboj apazicyjnaj dziejnaści».

Nahadajem, što letaś, u kastryčnika supracoŭniki bresckaj rehijanalnaj mytni paličyli, što źviestki, jakija utrymlivajucca ŭ numary časopisu «Arche», «mohuć nanieści škodu nacyjanalnym intaresam Respubliki Biełaruś». KDB dasłaŭ chadajnictva ŭ Maskoŭski sud horadu Brestu ab pryznańni numaru ekstremisckim i ab nastupnym źniščeńni nakładu. Pavodle chadajnictva, infarmacyja «z prykmietami ekstremisckaj skiravanaści» utrymlivajucca ŭ čatyroch publikacyjach №7—8 «Arche».

Advakat Pavał Sapiełka, jaki pradstaŭlaŭ redakcyju časopisu ŭ pracesie, ličyć rašeńnie niepravasudnym i zajaviŭ, što jano budzie abskardžanaje ŭ abłasnym sudzie. Kali abłasny sud zachavaje rašeńnie rajonnaha ŭ sile, to 10 skanfiskavanych asobnikaŭ buduć źniščanyja.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni32

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni

Usie naviny →
Usie naviny

Biełarusam spraścili naviedvańnie pamiežnaj zony1

Bił Hiejts škaduje pra kožnuju chvilinu, praviedzienuju z Džefry Epštejnam7

U Homieli pradajuć zaciskački dla chlebnych bochanaŭ. Akazvajecca, i jany niekamu patrebnyja2

Minčanka vyratavała lebiedzia, jakoha dziaŭbli varony na Kamsamolskim voziery1

BČ: Polskija ciahniki nie vytrymali vialikich marazoŭ. Ale mahčyma heta niapraŭda7

Na Sašu Filipienku zaviali kryminałku za raspovied pra ŭłasnuju tvorčaść1

Ukraina zajaŭlaje, što ŭdaryła «Fłaminha» pa palihonie, adkul Rasija zapuskaje «Arešnik». Jaki vynik?6

Na biełaruskich aŭtamahistralach pastaviać čyrvona-zialonuju łaziernuju sistemu apaviaščeńnia

Biełarusu admovili ŭ polskim hramadzianstvie praz drobny štraf čatyrochhadovaj daŭniny35

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni32

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić