Ułada

Pucin: Uzrovień intehracyi Rasii i Biełarusi značna nižejšy, čym u krain Jeŭrasajuza

Na pres-kanfierencyi ŭ Maskvie kiraŭnik Rasii prakamientavaŭ biełaruska-rasijskaje supracoŭnictva i pytańni intehracyi.

Fota: TASS

«U nas vialiki nabor našaj sumiesnaj pracy dla zbližeńnia ekanomik i dla nadańnia im bolšaj kankurentazdolnaści. I tam nie tolki roŭminh. Choć heta taksama pavinna stajać na paradku dnia — heta toje, što ludzi pavinny adčuć. Ale ŭ nas užo mnohaje zroblena. Asabliva ŭ sacyjalnych pytańniach. Ja maju na ŭvazie i svabodnaje pieramiaščeńnie, i stanovišča na rynku pracy. I navat sacyjalnaje zabieśpiačeńnie pa cełym šerahu kirunkaŭ.

Ciapier u nas razmova idzie pra što? Pra toje, kab sinchranizavać padatkovuju i mytnuju spravu i zakanadaŭstva.

Heta nadzvyčaj važna dla taho, kab zabiaśpiečyć adnastajnaje razumieńnie taho, jak my budziem dziejničać sumiesna dla dasiahnieńnia najvyšejšaha vyniku. Voś heta na samaj spravie asnoŭnyja rečy: fiskalnaja palityka i zakanadaŭstva, i mytnaje», — skazaŭ Uładzimir Pucin.

Pa jaho słovach, praces uzhadnieńnia pazicyj ź biełaruskim bokam byŭ doŭhi i niaprosty:

«Pavinien skazać, što Alaksandr Ryhoravič i jaho ŭsia kamanda — niaprostyja pierahavorščyki. Ale my, u cełym, dasiahnuli razumieńnia taho, jakim tempam i jakimi krokami my pavinny da hetaha iści. Heta tyčycca dopusku na rynak zakupak tavaraŭ i pasłuh, arhanizavanyja dziaržavaj, biełaruskimi ekanamičnymi apieratarami. Heta tyčycca transpartu i vielmi mnohich pytańniaŭ. Tamu ja ŭpeŭnieny, što našy hramadzianie heta adčujuć na sabie, na biahučym svaim žyćci. Heta nie manna niabiesnaja. Ź nieba ŭsio adrazu nie pavalicca. Ale jość vidavočnyja rečy, jakija zabiaśpiečvajuć našu kankurentazdolnaść».

Pucin ličyć, što ŭzrovień intehracyi dźviuch krain značna nižejšy, čym u krain Jeŭrasajuza.

«Ja ŭžo nie kažu ab adzinaj valucie. Boh ź im. Heta pytańnie, mahčyma, budučyni. Kali našy adpaviednyja ekanamičnyja słužby pryjduć da niejkaj zhody na hety kont.

Ale nam spačatku treba sinchranizavać naša zakanadaŭstva ŭ śfiery ekanomiki. I antymanapolnaje zakanadaŭstva, padatkovaje, mytnaje. Voś my pra heta damovilisia. Damovilisia — ciapier pačniem pracavać. Spadziajusia, što vyniki buduć», — skazaŭ rasijski kiraŭnik.

Pucin zajaviŭ pra niemahčymaść hladzieć na Kijeŭ i «čakać, kali dałbanuć»

ŚMI: Barys Hryzłoŭ stanie novym pasłom Rasii ŭ Biełarusi

Kamientary

Paśla skarhi stukača z papularnych biełaruskich sajtaŭ źnikli ceny ŭ dalarach na mašyny i kvatery19

Paśla skarhi stukača z papularnych biełaruskich sajtaŭ źnikli ceny ŭ dalarach na mašyny i kvatery

Usie naviny →
Usie naviny

Šašłyki na majskija śviaty. Paraŭnoŭvajem ceny ŭ Biełarusi i Polščy1

«Para ŭskryvacca, bo inakš zdochnieš biez boju». Sieviaryniec raskazaŭ pra pieršyja dni na Akreścina2

Na Minščynie zaviali kryminałku na baćku, jaki hvałciŭ dačku 20 hadoŭ tamu8

Novaja vieładarožka: chutka možna budzie dajechać da Minskaha mora biez prypynkaŭ3

Biełarusy dapamahli maładoj maci ź invalidnaściu zrabić ramont u internacie. Inakš dzicia zabrali b u dziciačy dom13

Siońnia ŭ Rasii znoŭ haryć Pierm. Vyhladaje, što SPA ŭ Pryŭralli bolš niama15

Busieł-pryhažun rehularna zachodzić u kramu ŭ Maładziečanskim rajonie. Jamu kuplajuć sasiski, nie hrebuje ptuška i batonam2

«7 pasažyraŭ, 2 kanistry ŭ prybiralni». Praz «salarščykaŭ» na miažy ŭ Breście ŭtvarajucca čerhi5

U Zasłaŭi ŭ CHII stahodździ moh być muravany chram ci kniažacki pałac, pra jaki ničoha nie viedali historyki19

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Paśla skarhi stukača z papularnych biełaruskich sajtaŭ źnikli ceny ŭ dalarach na mašyny i kvatery19

Paśla skarhi stukača z papularnych biełaruskich sajtaŭ źnikli ceny ŭ dalarach na mašyny i kvatery

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić