Hramadstva1515

Łukašenka raskazaŭ bajku, jak ledź-ledź nie napisaŭ dla Ukrainy kanstytucyju

Da ŭspaminaŭ pra histaryčnyja padziei, jakija nibyta bolš za čverć stahodździa tamu mieli miesca, ale nijakich śladoŭ u dakumientach ci ŭspaminach inšych ludziej nie pakinuli, Łukašenku padšturchnuła pytańnie prarasijskaj prapahandystki z Ukrainy Dyjany Pančanka pra jahonaje staŭleńnie da Piatra Parašenki i Uładzimira Zialenskaha: maŭlaŭ, ci była b poŭnamaštabnaja vajna pamiž Ukrainaj i Rasijaj, kali b va ŭładzie paśla 2019 hoda zastaŭsia Parašenka?

Adkazvajučy na pytańnie, Łukašenka, jak zaŭsiody ŭ padobnych vypadkach, adznačyŭ, što Zialenski, maŭlaŭ, małady i «niavopytny», a taksama namiaknuŭ na jahonuju kolišniuju «niesurjoznuju» prafiesiju.

Paśla ž niečakana źviarnuŭsia da historyi, uspomniŭšy ŭžo daŭnija časy, kali va Ukrainie byŭ prezidentam Leanid Kučma. Bo, maŭlaŭ, usio pačynałasia jašče tady. I pry hetaj nahodzie raskazaŭ jaŭna nievierahodnuju historyju, jakaja pradstaŭlała Łukašenku ledź nie patencyjnym Pilipam Orlikam našaha času, to-bok aŭtaram ukrainskaj kanstytucyi. Pieraškodziła ž kazcy stać byllu tolki nierašučaść Kučmy.

Pavodle viersii Łukašenki, adnojčy ŭžo paśla taho, jak jon pravioŭ kanstytucyjny pieravarot i skancentravaŭ usiu ŭładu ŭ Biełarusi ŭ svaich rukach,

siadzieli jany niečaha z Kučmam i tahačasnym prezidentam Rasii Barysam Jelcynym, i Jelcyn Łukašenku raptam paprasiŭ, kab toj dapamoh Kučmu «zrabić narmalnuju kanstytucyju i refierendum pravieści». Łukašenka ideju padchapiŭ z entuzijazmam:

«Ja jamu: «Nu, kali surjozna, to ja hatovy padklučycca». I my raspracavali razam z vašymi śpiecyjalistami prajekt kanstytucyi. Jon byŭ bolš, tak skažam, demakratyčny, čym u nas i ŭ Rasii, ale prykładna niešta padobnaje…

Hetaja kanstytucyja była padrychtavanaja, i sacyjałahičnyja kijeŭskija apytańni śviedčyli pra toje, — my hetaha nie chavali, što ja byŭ uciahnuty, — što ŭkraincy za heta prahałasavali b. Ale čas išoŭ, ni čarta ni rabili. Faktyčna kanstytucyja hatovaja, faktyčna pryniataja narodna… 

Na čarhovaj sustrečy ja Jelcynu kažu: «Nu što, Barys (tut Łukašenka prykmietna zamiaŭsia, vidać, dumajučy, ci nazyvać imia pa baćku na 23 hady starejšaha za jaho Jelcyna, ci nie — i nie nazvaŭ), nie choča Leanid ničoha rabić pa hetaj kanstytucyi». «A čamu?» Kaža: «Rada nie zaćvierdzić hetu kanstytucyju». A ja jamu kažu: «Słuchaj, ty ž jašče nie ŭnosiŭ u Radu. Nu i akramia taho — jakaja Rada pojdzie suprać naroda? Heta ž refierendum, ty b praź jaho pravioŭ, pryniaŭ i ŭ Radu b pakłaŭ».

Što adkazaŭ na heta Kučma, Łukašenka prydumlać dalej nie staŭ, pierajšoŭšy da bolš sučasnych padziej: abmierkavańnia asoby «niavopytnaha», «absalutna nie palityka» Zialenskaha.

Kamientary15

  • )
    17.08.2023
    artykuł humarny
  • 1
    17.08.2023
    dyk što - na pytańnie tak i nie adkazaŭ? adrazu staŭ bajku raskazvać?
  • Zihmund niefriejd
    17.08.2023
    Rubrika - jumor

Pad Minskam adbyŭsia mahutny vybuch na hazavym trubapravodzie7

Pad Minskam adbyŭsia mahutny vybuch na hazavym trubapravodzie

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruska aburyłasia koštam lisičak u 55 rubloŭ za kiłahram3

Siaredni zarobak «brudnymi» składaje 911 dalaraŭ4

Adnačasova dźvie avaryi pad Minskam, paciarpieli niekalki čałaviek. Ludzi kažuć pra začaravany ŭčastak trasy

«Pakul nie čuŭ, kab biełarusaŭ departavali». Amierykanski advakat pra mihracyjnuju palityku ZŠA pry Trampie2

Kupałaŭski teatr prapanoŭvaje novuju pasłuhu: ciapier tam možna pabracca šlubam13

Krutoha ajcišnika, jaki viarnuŭsia z Hruzii, asudzili pa čatyroch palityčnych artykułach10

U Amurskaj vobłaści Rasii raźbiŭsia samalot z 49 čałaviekami na borcie

Dva małyja braty atrymali mocnyja apioki pry raspalvańni łaźni

Chodzić lehienda, što Ozi Osbarn adkusiŭ hałavu žyvomu kažanu. A što ž adbyłosia nasamreč?2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pad Minskam adbyŭsia mahutny vybuch na hazavym trubapravodzie7

Pad Minskam adbyŭsia mahutny vybuch na hazavym trubapravodzie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić