Ekanomika

Jakija zastalisia sposaby pieravieści hrošy ŭ Biełaruś i kolki składzie kamisija

Usio bolš zachodnich bankaŭ uvodziać abmiežavańni, źviazanyja ź finansavymi apieracyjami ŭ Biełarusi. Z apošnich prykładaŭ — Swedbank i brytanskaja hrupa kampanij HSBC. Heta zvužaje mahčymaści dla biełarusaŭ pieravodzić hrošy rodnym abo apłačvać pakupki i pasłuhi na radzimie. Jakija z servisaŭ usio jašče dastupnyja? «Lusterka» spytała pra heta ŭ čytačoŭ i pratestavała servisy.

Što vykarystoŭvajuć biełarusy dla pieravodu hrošaj na radzimu

Mirasłaŭ (usie imiony źmienienyja) dla pieravodaŭ z Polščy vykarystoŭvaje Paysend. Kaža, atrymlivajecca chutka i zručna, a kurs «davoli niadrenny».

— Adpraŭlaju z karty ŭ złotych na kartu «Biełhazprambanka» ŭ dalarach. Kamisija za pieravod — kala 5 złotych (kala 3,7 rubla pa kursie Nacbanka na 13 vieraśnia. — Zaŭv. red.). Trochi jość strata na kursie kanviertacyi. Idealna, kali b była mahčymaść adpraŭlać u jeŭra na kartu ŭ hetaj ža valucie biez strataŭ. Ale, na žal, hetaj mahčymaści niama. Paysend adpraŭlaje hrošy z krainy ŭ nacyjanalnaj valucie. A Polšča nie ŭvachodzić u jeŭrazonu, — kaža jon.

Hetym ža servisam karystajecca Anton, jaki pracuje kiroŭcam u adnoj ź jeŭrapiejskich krain. Jon zaŭvažyŭ, što čym bolšaja suma pieravodu, tym vyhadniej.

— Bolšaść maich kaleh taksama karystajecca hetym servisam. Možna ŭ internecie znajści pramakod, tady nie treba płacić 1,5 jeŭra (5,2 rubla) za pieravod.

«Raz na kvartał pierakidvaju hrošy z rachunku banka PKO Bank Polski na rachunak u «Pryjorbanku». Hrošy dachodziać za paru dzion. Taksama prachodziać apłaty z PKO na rachunki «Biełarusbanka», — napisaŭ nam Valancin. Niekalki čytačoŭ paćvierdzili, što takija pieravody ŭsio jašče dastupnyja.

Jašče adna sistema dla hrašovych pieravodaŭ, jakuju vykarystoŭvajuć našyja čytačy, — heta MoneyGram.

— Jon jość amal na ŭsich poštach u Polščy. Schiema takaja: u adździaleńni pošty daješ pašpart, imia i proźvišča atrymalnika jak u pašparcie i sumu najaŭnymi ŭ złotych. Jany jaje pieravodziać u dalary ci jeŭra (jość nievialikaja kamisija), potym vydajuć papieru z kodam. Ty hety kod fotkaješ i adpraŭlaješ atrymalniku. U Minsku jość adździaleńni z MoneyGram dla atrymańnia pieravodu, — raskazaŭ Rusłan.

Jakija z hetych instrumientaŭ dakładna pracujuć

Žurnalisty pravieryli samyja papularnyja z dasłanych čytačami instrumientaŭ, kab pierakanacca, što jany sapraŭdy pracujuć, i zaadno pravieryć, jakija ź ich samyja vyhadnyja.

Pieršaj pratestavali sistemu hrašovych pieravodaŭ Paysend. Hrošy na rachunak u biełaruskim banku dajšli za ličanyja chviliny. Adpravili na biełaruski rachunak 20 jeŭra (69 rubloŭ). Sistema adrazu ž pieraviała ich u amierykanskuju valutu — vyjšła 19,52 dalara (62,8 rubla). Pry hetym rachunak u biełaruskim banku, na jakija pieravodzilisia hrošy, taksama byŭ u jeŭra. Adnak zrabić pieravod možna tolki ŭ amierykanskaj ci biełaruskaj valucie.

Atrymali na biełaruski rachunak hrošy znoŭ u jeŭra (paśla dvajnoj kanviertacyi). Suma, jakaja pryjšła, skłała 17,9 Jeŭra (61,8 rubla). Kamisija sistemy za pieravod paznačanaja ŭ pamiery 1,5 jeŭra, jašče 60 centaŭ (2,1 rubla) stracili na kanviertacyi. Pry pieravodzie ŭ biełaruskich rublach (kali rachunak u banku našaj krainy ŭ hetaj ža valucie) straty buduć mienšyja.

Važna ŭličyć, što dla rehistracyi na servisie spatrebicca numar telefona i kartka banka toj ža krainy, jakoj naležyć hety numar. To-bok pieravieści srodki z rachunku ŭ mižnarodnych płaciežnych sistemach kštałtu Revolut nie atrymajecca.

U hetym vypadku pry pieravodzie stracili 10,5% ad sumy.

Druhi pa papularnaści z prapanavanych čytačami servisaŭ — Fin.do. Hetym razam udałosia pryviazać nie tolki kartku banka kankretnaj krainy, ale i mižnarodnaj apłatnaj sistemy. Plusam akazałasia mahčymaść adpraŭlać srodki ŭ jeŭra, što aznačaje adsutnaść strataŭ na kanviertacyi.

Srodki pryjšli na biełaruski rachunak za niekalki chvilin. Ale kamisija akazałasia vyšejšaj, čym u minułaha servisu, — 2,5 jeŭra (8,6 rubla). U vyniku na biełaruski rachunak pryjšło 17,5 jeŭra (60,4 rubla). To-bok na pieravodzie stracili 12,5% ad sumy.

Servis MoneyGram nie stali testavać na pracazdolnaść, bo dla rehistracyi dla pieravodaŭ anłajn tam patrabujecca zahruzka dziejnaha dakumienta — pašparta abo ID-karty (naprykład, DNŽ). Adnak u pałažeńni pra vykarystańnie piersanalnych źviestak servisu havorycca, što jon moža pieradavać infarmacyju trecim asobam, ź jakimi supracoŭničaje ŭ ramkach akazańnia pasłuh. Hetaje pytańnie adpadaje ŭ vypadku pieravodu srodkaŭ u fizičnych punktach, jakija pracujuć z hetaj sistemaj.

Kalkulatar hetaha sajta pakazaŭ, što za adpraŭku 20 jeŭra (69 rubloŭ) servis voźmie kamisiju ŭ pamiery 1,99 jeŭra (6,9 rubla).

Kamientary

Ciapier čytajuć

Ranicaj Vierbnaj niadzieli rasijanie ŭdaryli dźviuma balistyčnymi rakietami pa centry Sum. Dziasiatki zahinułych32

Ranicaj Vierbnaj niadzieli rasijanie ŭdaryli dźviuma balistyčnymi rakietami pa centry Sum. Dziasiatki zahinułych

Usie naviny →
Usie naviny

Žančyna naradziła čužoje dzicia. Jakuju pamyłku zrabili ŭ klinicy padčas EKA3

Łukašenka: Ukrainie ŭ ES niama čaho rabić. Čaho jana tudy lezie?32

Jeści ŭčarašniaje možna ci škodna? Bulba, rys i makarona ŭ chaładzilniku6

Amal leta. Praz paru dzion miescami da +23°S

U Minsku pradajuć nievialiki šaryk marožanaha za 60 rubloŭ. Što nie tak z hetym desiertam?7

Vice-premjer, Karpienka, Dziermant i kamunisty adznačyli «Dzień Sonca nacyi» ŭ pasolstvie KNDR15

U Salihorsku ratavalniki źniali rudoha kata z dreva, dzie toj prasiadzieŭ troje sutak

Minčan tak dastała isteryčnaja susiedka, što jany byli vymušanyja źjechać. Adnak prablemy na hetym nie skončylisia5

Z ranicy niešta hareła na Kamaroŭskim rynku2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ranicaj Vierbnaj niadzieli rasijanie ŭdaryli dźviuma balistyčnymi rakietami pa centry Sum. Dziasiatki zahinułych32

Ranicaj Vierbnaj niadzieli rasijanie ŭdaryli dźviuma balistyčnymi rakietami pa centry Sum. Dziasiatki zahinułych

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić