U minskim teatry lalek raskazali, čamu ŭžo hod nie mohuć zadavolić popyt hledačoŭ na kvitki
Biełaruski dziaržaŭny teatr lalek staŭ apošnim časam vielmi papularnym miescam dla minčukoŭ i haściej stalicy. Mnohija pryznajucca, što nabyć kvitok na śpiektakl — amal niemahčyma. Što adbyvajecca i jakija kroki prymaje kiraŭnictva teatra, raskazała ahienctvu «Minsk-Naviny» dyrektarka teatra Taćciana Toŭścik.

Pavodle słoŭ dyrektarki teatra, prablema isnuje ŭžo ceły hod, ale ciapier jaje maštaby značna pavialičylisia. Jašče ŭ 2024 hodzie ludzi stajali ŭ vialikich čerhach pra kvitki na viačernija śpiektakli. Pa prośbach hledačoŭ častku kvitkoŭ addali ŭ kasu, a tamu nabyć ich praź internet stała ciažej.
Z kanca 2024 hoda teatr pierastaŭ zahadzia paviedamlać pra pačatak prodažaŭ, kab paźbiehnuć napružańnia. Ale ludzi pačali skardzicca, što nie mohuć kupić kvitki ŭ pracoŭny dzień. Kali ž prodaž zrabili ŭ vychadnyja, to niezadavolenyja taksama znajšlisia.
U suviazi z takim vialikim ažyjatažam u sakaviku i krasaviku hetaha hoda pavialičyli kolkaść śpiektaklaŭ, asabliva tych, jakija karystajucca popytam: «Zapiski junaha doktara», «Pansijon «Bielvieder», «Na čornaj-čornaj vulicy», «Mroiva». Ale navat heta nie dapamahło zadavolić popyt.
Dajšło da taho, što teatru pačali pahražać i šantažavać — patrabujuć kvitki, pahražajučy skarhami i abvinavačańniami ŭ ich pieraprodažy.
Jašče bolš śpiektaklaŭ teatr lalek pakazvać nie moža, bo jon nievialiki, u trupie ŭsiaho 20 čałaviek. Niekatoryja śpiektakli zadziejničajuć pałovu artystaŭ. Ihrać niekalki razoŭ na dzień niemahčyma — fizična i emacyjna heta vielmi ciažka. Asabliva składana z technična nasyčanymi śpiektaklami, mantaž jakich patrabuje času.
U teatry praviarali taksama mahčymaść pravodzić śpiektakli na vialikich placoŭkach (500—700 miescaŭ), ale vynik byŭ niaŭdały: z zadnich radoŭ tady nie bačna lalek, asabliva maleńkich, što psuje ŭsprymańnie śpiektakla. Usie pastanoŭki adaptavanyja pad scenu teatra, tamu pieranos niehatyŭna ŭpłyvaje na mastacki ŭzrovień.
Ciapier teatr abnaŭlaje sajt i płatformu prodažu biletaŭ. Ale kali pačynajecca prodaž, na sajt adnačasova zachodziać dziasiatki tysiač karystalnikaŭ — sistema nie vytrymlivaje.
Pavodle danych pastaŭščyka internet-pasłuh, 30 sakavika było zafiksavana amal 265 570 adnačasovych sprob padklučeńnia. Heta, chutčej za ŭsio, boty — prahramy, jakija skuplajuć kvitki. Zvyčajny hladač nie moža ź imi kankuravać.
Ludzi dasyłajuć skrynšoty pieraprodažu kvitkoŭ u internecie pa zavyšanych cenach. Niekatoryja navat vydajuć siabie za pradstaŭnikoŭ teatra. Kiraŭnictva zajaŭlaje: ni artysty, ni administracyja nie majuć da hetaha dačynieńnia. Aficyjny prodaž idzie tolki praz kasu teatra, sajt abo ticket.pro.
Niekatoryja hledačy prapanujuć padniać ceny, kab źmienšyć popyt, ale teatr hetaha nie padtrymlivaje — kvitki pavinny być dastupnymi dla ŭsich.
Kab zarabić na novyja pastanoŭki, teatr pravodzić majstar-kłasy, ekskursii i arhanizavaŭ bebi-teatr u Małoj zale — heta karystajecca popytam.
Uvohule ž teatr praciahvaje šukać šlachi palapšeńnia situacyi, kab kožny zmoh patrapić na žadany śpiektakl.
Pa kvitki na jaho śpiektakli hadzinami stajać u čerhach. Intervju z novym režysioram Teatra lalek
«Byli tyja, chto pryjechaŭ a 6-j ranicy». Minčuki vystrailisia ŭ vializnuju čarhu, kab nabyć kvitki ŭ teatr
Pamior niadaŭna asudžany za «ekstremizm» eks-dyrektar Homielskaha teatra lalek Dźmitryj Harelik
Amal hod šukali novaha dyrektara dla Muzteatra. Kaho znajšli
Kamientary
PS. Pansijon Bielvieder - vyradžeńnie jašče toje, vanitavać chaciełasia.
Mabyć, choć tak narod zabiaśpiečvaje svaju patrebu ŭ kultury siarod kvaziakupacyjnaj pustečy sučasnaj Biełarusi.
Padumać pra heta tym, chto abvinavačvaje, što biełarusam patrebny tolki rasiejskija "zorki".
Na svabodnym kulturnym rynku biez represij i cenzury ŭ našaj kultury byli b vialikija šansy na raźvićcio i papularnaść.