Usiaho patrochu2525

Jak časta treba kuplać novyja trusy — adkaz moža ździvić

Novyja daśledavańni pakazali: šmat ludziej nosiać svaje trusy značna daŭžej, čym heta biaśpiečna.

Fota: Daniel Drobik / Getty Images

Bolšaść z nas nie zadumvajecca ab tym, što źmieściva šuflady ź nižniaj bializnaj moža chavać u sabie surjoznuju hihijeničnuju prablemu. Jak piša Daily Express, niadaŭniaje daśledavańnie pakazała, što miljony ludziej zachoŭvajuć svaju nižniuju bializnu hadami, navat kali jaje termin prydatnaści daŭno skončyŭsia. Ekśpierty papiaredžvajuć, što hetaja, na pieršy pohlad, biaskryŭdnaja zvyčka moža pavialičvać ryzyku infiekcyj, razdražnieńniaŭ i inšych prablem sa zdaroŭjem.

Daśledavańnie brenda bializny Pour Moi pakazała, što ŭ siarednim samaja staraja para trusoŭ u šufladach brytancaŭ maje ŭzrost kala dvuch z pałovaj hadoŭ, a kožny šosty darosły (16%) pryznaŭsia, što nosić bializnu, jakoj bolš za piać hadoŭ.

Heta moža zdavacca drobiaźziu, ale ekśpierty ŭ halinie achovy zdaroŭja papiaredžvajuć, što staraja nižniaja bializna moža stać sapraŭdnym rassadnikam dla bakteryj i hrybkoŭ.

Z časam vałokny tkaniny razburajucca, što dazvalaje mikrobam zamacoŭvacca ŭ ich navat paśla myćcia. U vyniku heta moža pryvieści da takich prablem, jak małočnica (kandydoz), razdražnieńnie skury, bakteryjalny vahinoz i navat infiekcyi močavyvodnych šlachoŭ.

Pa słovach miedykaŭ, bakteryi pačynajuć razmnažacca na bialiźnie amal adrazu paśla taho, jak vy jaje nadzieniecie. Ciesnyja madeli abo vysokaja aktyŭnaść mohuć pahoršyć situacyju, asabliva dla ludziej, čyj arhanizm naturalna vypracoŭvaje bolš bakteryj praz hienietyku abo ład žyćcia.

Fota: saulgranda / Getty Images

Daśledavańni taksama pakazvajuć, što amal tracina ludziej (29%) pryznałasia ŭ tym, što nosić adnu i tuju ž paru trusoŭ niekalki dzion zapar. Heta stvaraje idealnyja ŭmovy dla rostu mikraarhanizmaŭ.

Ekśpierty nahadvajuć: nižniuju bializnu treba mianiać i myć paśla kožnaha vykarystańnia. Kožny dadatkovy dzień biez myćcia pavialičvaje ryzyku infiekcyj u niekalki razoŭ.

Navat rehularnaje myćcio nie zaŭsiody harantuje poŭnuju hihijeničnuju biaśpieku. Daśledavańni pakazvajuć, što peŭnyja vidy bakteryj mohuć vyžyvać pry tempieratury da 30 °C. Tamu śpiecyjalisty rajać — kali heta dazvalaje tkanina — myć trusy pry bolš vysokaj tempieratury i zaŭsiody vykarystoŭvać myjnyja srodki, jakija źniščajuć mikrobnuju fłoru.

Choć bolšaść ludziej (79%) pryznałasia, što ich nižniaja bializna maje prykmiety znosu, tolki tracina (31%) paličyła jaje sapraŭdy paškodžanaj. Mnohija z nas prosta nie chočuć rasstavacca ź lubimymi parami, navat kali prykmiety znosu vidavočnyja.

Ekśpierty rajać: kali vašy trusy hublajuć formu, stanoviacca mienš ełastyčnymi, pačynajuć vyhladać vyćviłymi abo na ich źjaŭlajucca plamy, jakija nie admyvajucca, chutčej za ŭsio, pryjšoŭ čas ich zamianić. Rehularna praviarajcie stan svajoj nižniaj bializny i abnaŭlajcie najbolš užyvanuju kožnyja 6—12 miesiacaŭ u zaležnaści ad taho, jak časta vy jaje nosicie i pry jakich umovach.

Kamientary25

  • Śmierć bakteryjam
    07.10.2025
    Raniej žančyny kipiacili nižniuju bializnu ŭ vyvarkach pry tempieratury 100%. I ŭciužyli ŭciuhom.
  • Śmierć bakteryjam
    07.10.2025
    Trusiardo, zaraz prydumali nasić viarovački, kab było bačna ŭsiu dupu. Chacia nichto ž nie pabačyć pad spartovymi štanami i šyračeznymi džynsami, jakija zaraz u modzie. A kišečnyja mikroby pa viarovačcy biehajuć z dupy ŭ pochvu. Potym zapaleńni žanočych vorhanaŭ, spajki matačnych trub i biaspłodździe.
    Lepiej by prosta spadnicy biez trusoŭ nasili, čym hetyja strynhi-viaroŭki.
  • bzdura
    07.10.2025
    paśla miesiacu niazdymnaha nošańnia
    tam utvarajecca ŭstojlivaja mikrafłora
    luby patahien dochnie na padlocie.

Ciapier čytajuć

U Zaparožskaj vobłaści rasijanie ŭdaryli pa škole, dzie razdavali humanitarku. Zahinuli jak minimum 24 čałavieki2

U Zaparožskaj vobłaści rasijanie ŭdaryli pa škole, dzie razdavali humanitarku. Zahinuli jak minimum 24 čałavieki

Usie naviny →
Usie naviny

U ZŠA vynieśli prysud biełaruscy, jakuju sudzili za pastaŭki avijacyjnaha abstalavańnia ŭ Rasiju2

ZŠA prasoŭvajuć ideju adnaŭleńnia pastavak rasijskaha hazu ŭ Jeŭropu praz Ukrainu6

Čaćviora ŭdzielnikaŭ ekśpierymientu NASA vyjšli ź izalacyi paśla 378 dzion na «Marsie»1

«Ja zrabiŭ sełfi kala budynka KDB». Uładalnik «Novaha zroku» zapeŭnivaje, što tajemna źjeździŭ u Minsk17

Va Ukrainie i Rasii ŭzłamali sistemy apaviaščeńniaŭ. Ludziam prychodzili paviedamleńni pra chimičnuju niebiaśpieku i jadziernuju pahrozu1

Siońnia Dziady — dzień pamiaci prodkaŭ2

20‑hadovy Andrea Kimi Antanieli daterminova staŭ čempijonam «Formuły-1» u siezonie-20261

Biełaruska paznajomiłasia anłajn ź indaniezijcam i praz try miesiacy vyjšła za jaho zamuž, papiarednie pryniaŭšy isłam32

Niepadalok ad rezidencyi Trampa ŭ Fłarydzie raźbiŭsia biznes-džet, zahinuli dzieviać čałaviek

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Zaparožskaj vobłaści rasijanie ŭdaryli pa škole, dzie razdavali humanitarku. Zahinuli jak minimum 24 čałavieki2

U Zaparožskaj vobłaści rasijanie ŭdaryli pa škole, dzie razdavali humanitarku. Zahinuli jak minimum 24 čałavieki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić