Hramadstva1212

Łukašenka zajaviŭ, što litoŭcy sami z terytoryi Biełarusi pierakidvali cyharety na mietearałahičnych zondach

«Maleńkimi porcyjami pierakidvali na hetych šarykach».

Litoŭcy sami z terytoryi Biełarusi pierakidvali cyharety na mietearałahičnych zondach, zajaviŭ Łukašenka ŭ Lepielskim rajonie.

Jon raskazaŭ, što sami hramadzianie Litvy na fonie zakryćcia zachodnimi susiedziami Biełarusi miežaŭ vyrašyli zarabić na pieraprodažy cyharet. Alaksandr Łukašenka padkreśliŭ, što ŭ takija ŭmovy ich pastavili ŭłasnyja ŭłady, pierarvaŭšy narmalnyja handlovyja suviazi i pabudavaŭšy zaharodu na miažy.

«Ułady litoŭskija i polskija — vy vinavatyja, što tak adbyvajecca. Navošta vy pastavili ludziej u takija ŭmovy? Navošta vy ich šturchnuli na šlach złačynstva?» — adznačyŭ jon.

Jon raskazaŭ, što biełaruskija hramadzianie absalutna lehalna nabyvali na vytvorčaści cyharety i pieradavali litoŭcam, jakija pryjazdžali na terytoryju Biełarusi, atrymlivajučy svoj prybytak. I ŭžo sami litoŭcy svaim saŭdzielnikam pierapraŭlali tavar z dapamohaj pavietranych šaroŭ. Vyhada zaklučałasia ŭ roźnicy cen na cyharety ŭ Biełarusi i krainach ES.

«Naładzili hety biznes. Našy na fabrycy biaruć cyharety pa vyhadnaj canie, pradajuć litoŭcam. Treba pierakinuć praz zaharodu. Maleńkimi porcyjami pierakidvali na hetych šarykach, — adznačyŭ Łukašenka. — Tam litoŭcy prymali šary i brali hetyja cyharety. Nie ŭ Litvie pradavali. U Niderłandach i Anhlii. Kažuć, tam samyja darahija cyharety».

«Jak ja mahu ź ich spytać (udzielnikaŭ hetaj schiemy ź biełaruskaj boku), u čym tut vina Biełarusi? Ja nie baču, za što karać ludziej. Jany chacieli zarabić — jany zarabili. Kali b jany ŭkrali hetyja cyharety… Nie, jany zapłacili», — dadaŭ Łukašenka.

Kamientary12

  • .
    31.10.2025
    > Ja nie baču, za što karać ludziej.
    Jak minimum, tut parušeńnie mytnaha zakanadaŭstva i pavietranaha prava.

    Ale jon heta vydatna viedaje, prosta ŭklučaje tupoha-dobraha.
    Treba, kab niekalki zondaŭ pralacieli nad rezidencyjami, paśla prablema chucieńka źniknie.
  • Santa Berrimor
    31.10.2025
    Priedstav́tie, čto jemu okružienije v spravkach pišiet.
  • Jopcia Piecia
    31.10.2025
    Vinavaty ty, što chočacca mnie kušać. Vinavaty ty, jak kiraŭnik absalutny, dziaržavy va ŭsim, što ŭ joj adbyvajecca. Śmiešna słuchać, heta nie pramova nacyjanalnaha lidara, heta pramova praviniŭšahasia pacuka, jakoha prycisnuli da ściany, a jon pryhaje, pytajecca dastać kaho niebudź. Dastaŭ ty ŭsich. Hańba.

Ciapier čytajuć

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu1

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Usie naviny →
Usie naviny

Para padmanvała mužčyn na sajtach znajomstvaŭ — klunuli 60 čałaviek1

«Łukašenka nazvaŭ nas deziercirami». Historyja biełaruski, jakaja ŭ 1970‑ja ŭciakła ź biełaruskaha kałhasa ŭ Litoŭskuju SSR2

Žycharku Maładziečna, jakaja vyjšła ź bieł-čyrvona-biełym ściaham u pieršyja dni vajny, asudzili da 3 hadoŭ kałonii2

«Kali pasadziać znoŭ, to pasiadžu». Pačobut pra svajo vyzvaleńnie, kamiery śmiarotnikaŭ, bitvu za honar u sudzie i žadańnie viarnucca13

Cichanoŭskaja pryjechała na Samit jeŭrapiejskich lidaraŭ u Jerevan3

U Kamianieckim rajonie ŭčora prapała siamihadovaja dziaŭčynka. Jaje znajšli ŭ vadzie1

Zatrymanyja Volha Muskaja i Valery Krasnahir1

Sieviaryniec vydaje knihu, dzie budzie 71 biełaruski chram, što jon namalavaŭ z turmy i kałonii dla syna2

Z čornaha śpisu artystaŭ prybrali try hurty. Dazvolili navat «Kino»11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu1

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić