Sport

Vital Kutuzaŭ raskazaŭ, jak lehienda italjanskaha futbołu Paoła Maldzini pravałendaŭsia try hadziny, kab nastroić biełarusu interniet

Biełarus pierajšoŭ u italjanski «Miłan» va ŭzroście 21 hoda, było heta ŭ 2001 hodzie. U vialikim intervju Championat.com jon raskazaŭ, jak adaptavaŭsia da Italii i tamtejšaha futbołu.

Paoła Maldzini. Fota: Elena Di Vincenzo/Archivio Elena Di Vincenzo/Mondadori Portfolio via Getty Images

Darečy, jon raźviejaŭ lehiendu pra toje, što kłub kupiŭ jaho adrazu paśla pieršaha matča jeŭrakubkavaha pajadynka «Miłan» — BATE.

«Ja tady byŭ kapitanam moładzievaj zbornaj Biełarusi, šmat zabivaŭ u čempijanacie, a adzin z trenieraŭ ź sistemy «Miłana» pierad hetym prahledzieŭ cełych šeść matčaŭ z maim udziełam. Tolki paśla hetaha jon skazaŭ u Miłanieła: «Chłopca treba brać». Tak što heta historyja nie adnaho tajma», — raskazaŭ Vital, adznačyŭšy:, što jon moh pierajści i ŭ «Fijarencinu».

Kutuzaŭ zaznačaje, što «Miłanie» tady było šmat zorak, ale čym zarčejšy čałaviek, tym jon praściejšy ŭ kamunikacyi, jak lehienda italjanskaha futbołu, kapitan kłuba i zbornaj Italii Paoła Maldzini.

«Ja siadzieŭ ź im pobač u raspranalni, praz adno miesca. Časam uspłyvali dziciačyja mary dakranucca da Paoła Maldzini, ale ja adrazu siabie spyniaŭ: «Nie-nie, usio narmalna, Vital. Trymaj siabie ŭ rukach» (śmiajecca). A potym, kaniešnie, da ŭsiaho hetaha pryvykaješ — heta stanovicca rucinaj».

«Z Paoła ŭ mianie jość cikavaja historyja. U toj momant tolki źjavilisia kampjutary, i ja šukaŭ choć niejkuju suviaź z radzimaj. U mianie byŭ partatyŭny kampjutar, treba było padklučyć jaho da internetu. Mnie skazali, što lepš za ŭsich u hetym raźbirajecca Maldzini, i adpravili da jaho. Paśla pieršaj treniroŭki ja padyšoŭ da jaho i skazaŭ: «Paoła, mnie patrebna tvaja dapamoha, ty ž u temie, sočyš za tendencyjami». Paśla abiedu ja zajšoŭ da jaho ŭ pakoj, i Maldzini pačaŭ mnie stavić internet, šukać niejkija dyski. Tady ŭsio było značna składaniej.

Paoła chadziŭ u ofis kłuba, padklučaŭ niejki dyskavod — prašvendaŭsia hadziny try, amal nie adpačyŭ. Prosta ź jaho pakoja my pajšli na druhuju treniroŭku, ja tolki zanios svoj kampjutar nazad. Kapitan «Miłana» i zbornaj Italii patraciŭ na mianie try hadziny!

Adnym svaim učynkam jon nabyŭ bajavuju adzinku, hatovuju zmahacca za kłub, za jaho i za ŭsich chłopcaŭ. Maldzini pakazaŭ: «Ja kapitan, ja tut dla taho, kab u kamandzie ŭsio było dobra. Kali kamuści patrebna dapamoha, ja zaŭsiody pobač». Ja ŭbačyŭ charaktar Paoła, jaho čałaviečnaść, generoso pa-italjansku», — raskazaŭ Vital Kutuzaŭ.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Jak u halečy śpivałasia radnia Łukašenki? Małaviadomyja fakty45

Hramadstvadapoŭniena45

Jak u halečy śpivałasia radnia Łukašenki? Małaviadomyja fakty

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełarusi źjaviŭsia novy płaciežny servis

U Kazachstanie fanaty bielhijskaha «Bruhie» pryjšli na matč u vobrazach skandalnaha kinahieroja. Ich zatrymali3

Dziaŭčynka ŭ Sibiry zahinuła, kapajučy tunel u hurbie

Niezvyčajnaja kampazicyja ŭ centry Varšavy abjadnała try narody. Na svaju fihuru biełarusy sabrali hrošy sami2

U Japonii stvarajuć samy chutki ciahnik u śviecie

Aryštavali 20‑hadovuju Janinu Paźniak, dačku palitźniavolenaha žurnalista Kiryły Paźniaka3

U Estonii zabrali čempijanat Jeŭropy pa fiechtavańni za admovu vydać vizy rasijanam i biełarusam1

Na pieramovach u Abu-Dabi pradstaŭniki Pucina znoŭ patrabujuć ad Ukrainy addać uvieś Danbas6

Cichanoŭskaja voźmie ŭdzieł va ŭračystaściach z nahody hadaviny paŭstańnia 1863 hoda1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Jak u halečy śpivałasia radnia Łukašenki? Małaviadomyja fakty45

Hramadstvadapoŭniena45

Jak u halečy śpivałasia radnia Łukašenki? Małaviadomyja fakty

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić