Śviet22

Tabličku Ukrainy na cyrymonii adkryćcia Alimpijskich hulniaŭ niesła rasijanka

Dla hledačoŭ Anastasija Kučarava, rasijanka, jakaja žyvie ŭ Miłanie, była ananimnym vałancioram, ale dla samoj Anastasii hety krok byŭ śviadomym vystupam suprać vajny. Pra jaje raspaviadaje AP.

Fota: AP Photo / Petr David Josek

Historyja Anastasii Kučaravaj — rasijanki, jakaja 14 hadoŭ žyvie ŭ Miłanie i pracuje architektaram — stała adnym ź simvałaŭ adkryćcia Zimovych Alimpijskich hulniaŭ. Schavanaja za vysokim kaŭniarom srebnaha puchavika i ciomnymi akularami, jana vyjšła na stadyjon, niesučy pierad saboj tabličku z nadpisam «Ukraina».

Pieršapačatkova arhanizatary płanavali raźmiarkoŭvać krainy pamiž vałanciorami vypadkovym čynam, adnak chareohraf dazvoliŭ vybrać pieravahi, i Kučarava paprasiła davieryć joj mienavita ŭkrainskuju delehacyju.

Pierad vychadam na arenu Anastasija apynułasia pobač ź piaćciu ŭkrainskimi spartsmienami, siarod jakich byli fihuryst Kirył Marsak i kańkabiežka Jelizavieta Sidorka. Baćki abodvuch atletaŭ ciapier vajujuć na froncie.

Fota: AP Photo / Andrea Rosa

Ukraincy adrazu paznali ŭ Kučaravaj rasijanku pa akcencie, kali jana zahavaryła ź imi. Sama Anastasija pryznajecca, što ŭ toj momant adčuvała vielizarnuju vinu i razumieła: hetyja ludzi majuć poŭnaje prava na nianaviść da luboha rasijanina. Adnak jana ličyła važnym pakazać im, što nie ŭsie rasijanie dumajuć adnolkava.

Niepasredna pierad vychadam na stadyjon jana azirnułasia — nie viedała, što im skazać. «Ale ja prosta skazała, što ŭvieś stadyjon budzie vitać ich stojačy». Ukraincy pastavilisia da hetaha skieptyčna, adznačyła jana.

Kali pačulisia pryvitalnyja vykryki, kaža Kučarava, jana adčuła, niby ŭvieś stadyjon «pryznaje ich niezaležnaść, pryznaje ich volu da svabody, ich mužnaść prajści ŭvieś hety šlach da Alimpijady». Jana płakała za svaimi akularami.

Fota: AP Photo / Andrea Rosa

Paźniej jana adznačyła, što hetaja karotkaja sustreča na stadyjonie stała dla jaje znakam hłybokaj suviazi pamiž narodami, jakaja mahła b žyć i dalej, kali b nie ahresija.

Kučarava taksama niesła tabličku dla inšaj delehacyi — Danii, jakaja taksama atrymała burnyja avacyi za supraciŭ hetaj nacyi pahrozam ZŠA zachapić Hrenłandyju.

«Tak, heta supadzieńnie, ale ja dumała nad hetym», — skazała Kučarava ahienctvu.

Kamientary2

  • Byvšij političieskij zaklučionnyj
    18.02.2026
    Čiełoviek dobroj voli. Spasibo tiebie, Nastia!
  • Člen partyi
    18.02.2026
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

«Łukašenka mnie skazaŭ: «Chočaš — možaš adkazać nam, udaryć pa Mazyry, pa zavodzie» — Zialenski28

«Łukašenka mnie skazaŭ: «Chočaš — možaš adkazać nam, udaryć pa Mazyry, pa zavodzie» — Zialenski

Usie naviny →
Usie naviny

U Minsku stajała hihanckaja čarha pa biaspłatnyja bliny4

Biełaruska adnačasova mieła dva hramadzianstvy — ale daviedałasia pra heta tolki ŭ 21 hod. Jak tak vyjšła?10

U Biełarusi stali dziejničać limity na mabilny internet

«Pucin užo pačaŭ Treciuju suśvietnuju». Zialenski pra pieramirje, vybary i sastupki Rasii4

«Jandeks Braŭzier» analizuje navat asabistyja paviedamleńni. Voś jakija źviestki źbirajuć braŭziery i čamu heta važna7

Daktary rajać nie zachaplacca častym vykarystańniem biervušaŭ1

«Mama, davaj napišam zajavu ŭ milicyju, jon mianie ŭžo dastaŭ». Maci školnika z Bresta, jaki skončyŭ žyćcio samahubstvam, raskazała pra ckavańnie syna25

U Mieksicy vajskoŭcy zabili hałoŭnaha narkabarona. U adkaz jaho chaŭruśniki palać samaloty i aŭtobusy6

Rasijskaja ambasada ŭ Karei vyviesiła banier «Pobieda budiet za nami»8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Łukašenka mnie skazaŭ: «Chočaš — možaš adkazać nam, udaryć pa Mazyry, pa zavodzie» — Zialenski28

«Łukašenka mnie skazaŭ: «Chočaš — možaš adkazać nam, udaryć pa Mazyry, pa zavodzie» — Zialenski

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić