U vioscy Hlebkavičy Minskaha rajona miascovyja žychary znajšli paranienuju šeruju čaplu, paviedamlaje pristalica.by.

Ptuška była ŭ ciažkim stanie, i ludzi nie pakinuli jaje biez dapamohi — vyklikali śpiecyjalistaŭ centra dapamohi dzikim žyviołam «Siryn».
Supracoŭniki centra zabrali čaplu i ciapier akazvajuć joj dapamohu: kormiać i sprabujuć stabilizavać stan. Adnak jaje stan aceńvajecca jak krytyčny.
Takija vypadki charakternyja tym, što dzikija ptuški časta patrabujuć śpiecyjalnaj vieterynarnaj dapamohi i ŭmoŭ utrymańnia. Tamu śpiecyjalisty padkreślivajuć: nie treba sprabavać lačyć ich samastojna abo zabirać dadomu.
Kali vy znachodzicie paranienuju dzikuju žyviołu abo ptušku, treba źviartacca ŭ adpaviednyja słužby — naprykład, u rajonnuju inśpiekcyju pryrodnych resursaŭ, rajvykankam abo vieterynarnuju stancyju. Tolki śpiecyjalisty mohuć pravilna arhanizavać transpartavańnie i reabilitacyju žyvioły.
Što rabić, kali pabačyŭ ptušania na ziamli?
Arnitołahi pastavili kamieru na hniazdo čornaha busła. Ź jaje ŭžo pryjšli dobryja viestki FOTAFAKT
Busieł-pryhažun rehularna zachodzić u kramu ŭ Maładziečanskim rajonie. Jamu kuplajuć sasiski, nie hrebuje ptuška i batonam
Arnitołahi raźviančali stary jak śviet mif pra ziaziul
Kamientary