Hramadstva11

Biełaruski dalnabojščyk atrymaŭ vizu dla pracy ŭ polskaj firmie, a jana zbankrutavała. Jaho asudzili za niezakonny ŭjezd u Polšču

Pra toje, što dva hady tamu Siarhiej (imia źmieniena) niezakonna ŭjechaŭ v Polšču, jon daviedaŭsia vypadkova hetaj viasnoj. Polskija pamiežniki źniali jaho z aŭtobusa na pamiežnym pierachodzie «Brest — Terespal». U vyniku biełarus atrymaŭ try miesiacy ŭmoŭnaha terminu za parušeńnie, pra jakoje i nie padazravaŭ. Kaža: jašče lohka abyšoŭsia — mahło śviacić niekalki hadoŭ. Jak tak vyjšła, biełarus raskazaŭ vydańniu Most.

Zdymak ilustracyjny. Fota: magnific.com

U 2023 hodzie Siarhiej atrymaŭ polskuju vizu i ŭładkavaŭsia kiroŭcam-mižnarodnikam u firmu z Čanstachovy. U pačatku 2024 hoda, kali termin dziejańnia pieršaj vizy padychodziŭ da kanca, pracadaŭca vydaŭ jamu novaje pracoŭnaje zaprašeńnie — dekłaracyju pra daručeńnie pracy inšaziemcu. Z hetym dakumientam Siarhiej padaŭ zajavu na vizu ŭ polskaje konsulstva ŭ adnym z abłasnych centraŭ Biełarusi.

Zdavałasia, usio idzie pa płanie, ale akurat tady vyśvietliłasia, što ŭ transpartnaj kampanii, dzie jon pracavaŭ, uźnikli finansavyja ciažkaści. Jana zbankrutavała praź niekalki miesiacaŭ paśla taho, jak vydała Siarhieju zaprašeńnie.

Daviedaŭšysia pra prablemy, biełarus staŭ šukać novaje miesca pracy. Znajšoŭ transpartnuju kampaniju, kudy jaho hatovyja byli ŭziać dalnabojščykam. Jašče adnu vizu jon rabić nie staŭ — ujechaŭ u Polšču pa vizie, atrymanaj dla pracy ŭ raniejšaha najmalnika. Ale ŭ novuju firmu ŭładkavaŭsia aficyjna: pracadaŭca atrymaŭ asobny dazvoł na jaho pracaŭładkavańnie.

Majučy na rukach pracoŭnuju damovu i viedajučy, što ź jaje spłačvajucca ŭsie padatki i sacyjalnyja ŭnioski, Siarhiej padaŭ dakumienty na polski DNŽ. Praŭda, tak jaho i nie dačakaŭsia — u kancy 2025 hoda znajšoŭ novuju pracu ŭ Łatvii, taksama ŭ śfiery mižnarodnych pieravozak. Usiaho ŭ druhoj polskaj kampanii jon adpracavaŭ kala paŭtara hoda.

«Zdymajuć z aŭtobusa i kažuć, što ja pavinien źjavicca ŭ Čanstachovu»

Ciapier u pašparcie mužčyny staić łatvijskaja viza. Viasnoj hetaha hoda ź joj jon aŭtobusam jechaŭ u Polšču. Ale na miažy jaho čakaŭ niepryjemny siurpryz.

«U Terespali mianie zdymajuć z aŭtobusa i kažuć, što ja pavinien źjavicca ŭ adździaleńnie Stražy hraničnaj u Čanstachovie», — apisvaje padziei surazmoŭca.

Mienavita tady jon daviedaŭsia, što da jaho ŭjezdu ŭ Polšču dva hady tamu jość pytańni.

U horad, dzie raniej pracavaŭ, Siarhiej pajechaŭ z usimi dakumientami: raniejšymi pracoŭnymi damovami, daviedkami pra vypłatu strachavych unioskaŭ, padatkovymi dekłaracyjami — chacieŭ rastłumačyć, što pracavaŭ lehalna i parušać zakon nie źbiraŭsia. Ale inśpiektar patłumačyŭ, što, choć praca była aficyjnaj, u Polšču jon ujechaŭ z parušeńniem zakona.

U pratakole kantrolu lehalnaści znachodžańnia Siarhieja ŭ Polščy napisana, što ŭ 2024 hodzie jon uvioŭ konsuła ŭ zman: padaŭ dekłaracyju pra daručeńnie pracy ŭ kampanii, viedajučy, što hety dakumient byŭ vydadzieny vyklučna dla atrymańnia vizy, «pakolki pracadaŭca nie mieŭ namieru jaho pracaŭładkoŭvać, a jon sam nie mieŭ namieru prystupać da pracy, paznačanaj u dakumiencie». Adpaviedna, i vizu atrymaŭ nieabhruntavana.

«Zatym, vykarystoŭvajučy nazvanuju vizu, padmannym šlacham, dziejničajučy sumiesna ź inšymi asobami, jakija afarmlali i pieradavali hety dakumient, i nasupierak patrabavańniam zakona pierasiok dziaržaŭnuju miažu Respubliki Polšča ŭ punkcie propusku Terespal — Brest», — havorycca ŭ pratakole.

Siarhieja dapytvali adrazu pa dźviuch spravach. Spačatku jak śviedku — pa spravie ab handli zaprašeńniami, potym jak padazravanaha — pa spravie ab niezakonnym pierasiačeńni miažy. U druhim vypadku jon sam pryznaŭ vinu, kab pakarańnie było minimalnym.

U vyniku mužčyna atrymaŭ try miesiacy ŭmoŭnaha terminu z adterminoŭkaj pakarańnia na hod. Kaža, kali b byŭ uparty, mahło śviacić ad troch do vaśmi hadoŭ.

«Łatvijskaja viza mianie vyratavała»

Pakolki ŭ Siarhieja była dziejnaja łatvijskaja viza, praceduru departacyi pamiežniki nie zapuskali, ale vydali jamu pradpisańnie nieadkładna vyjechać na terytoryju Łatvii.

«Hetaja viza mianie vyratavała. Mnie patłumačyli, što kali b ja atrymaŭ u Polščy kartu pobytu (dazvoł na žycharstva), to jaje b anulavali, bo ŭ momant padačy dakumientaŭ ja znachodziŭsia ŭ Polščy nielehalna. I była b departacyja».

U takim stanoviščy apynuŭsia nie tolki Siarhiej. Jon viedaje jašče adnaho biełarusa, jaki atrymaŭ zaprašeńnie ŭ toj ža firmie, jakaja zatym zbankrutavała.

Źmiena pracadaŭcy paśla pryjezdu ŭ Polšču — praktyka častaja. Ale Siarhiej miarkuje, što mienavita jaho były pracadaŭca pryciahnuŭ uvahu kantraloraŭ, bo niezadoŭha da zakryćcia kampanija vydała šmat zaprašeńniaŭ, ale nikoha z supracoŭnikaŭ tak i nie pracaŭładkavała.

Kamientary1

  • Bondar
    10.07.2026
    Jon chacieú abaranicca biez Abaroncy
    Jahonaja pamyłka .
    Pahrancy i palicyja heta MUS Polščy
    ( MSW )

Arhiencina znoŭ pierałamała hulniu — 2:1 z Anhlijaj. U Miesi — dva halavyja pasy8

Arhiencina znoŭ pierałamała hulniu — 2:1 z Anhlijaj. U Miesi — dva halavyja pasy

Usie naviny →
Usie naviny

Minčanka źniała kanflikt pamiž padletkami, paśla čaho ich vyklikali ŭ milicyju8

Taćcianu z Rečycy asudzili za «sadziejničańnie ekstremisckaj dziejnaści»6

U «DNR» zbajodali moščy Alaksandra Nieŭskaha. Ich vieźli na malebien ab pieraadoleńni paliŭnaha kryzisu34

Japonija raźvitvajecca z halštukami3

Biełarusy biez pašpartoŭ va Ukrainie ŭ žniŭni ryzykujuć stać nielehałami — jany nie zmohuć abnavić DNŽ16

Bolš za 100 tysiač narviežcaŭ zładzili firmovaje viesłavańnie prosta ŭ centry Osła

ZŠA znoŭ niekalki hadzin bili pa Iranie1

Spad naradžalnaści moža stymulavać ekanamičny rost3

Ispanija stała pieršym finalistam čempijanatu śvietu. Francyja zrynutaja28

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Arhiencina znoŭ pierałamała hulniu — 2:1 z Anhlijaj. U Miesi — dva halavyja pasy8

Arhiencina znoŭ pierałamała hulniu — 2:1 z Anhlijaj. U Miesi — dva halavyja pasy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić