Andrej Rasinski. Kadry

Antanijoni. Majstar “niekamunikabelnaj” formy

Aŭtarskaje kino zaviaršajecca.

30 lipienia 2007 hodu razam z Inhmaram Berhmanam pajšoŭ z žyćcia j Mikiełandžeła Antanijoni. Skančajecca Vialikaja epocha aŭtarskaha kinematohrafu, jakaja dasiahnuła roskvitu ŭ 60-yja hady i nieparyŭna źnitavanaja ź imiom Antanijoni.

Antanijoni. Majstar “niekamunikabelnaj” formy.

Mikiełandžeła Antanijoni naradziŭsia 29 vieraśnia 1912 hoda ŭ paŭnočnaitaljanskim miastečku Ferara. Maje adukacyju vyšejšaj škoły ekanomiki j handlu ŭ Bałońji. Navučaŭsia ŭ Rymskim Eksperymentalnym kinacentry. Raspačynaŭ, jak kinakrytyk: drukavaŭsia, jak u fašystoŭskim časopisie “Čyniema”, tak i ŭ padpolnaj “Italija Libiera”. Byŭ asystentam Marsela Karne na zdymkach “Viačernich naviedvalnikaŭ”, napisaŭ analityčny artykuł “Marsel Karne – paryžanin”. Byŭ suaŭtaram scenaroŭ filmaŭ “Piłot viartajecca” Raberta Raselini, “Trahičnaje palavańnie” De Santisa, “Bieły šejch” Felini. Debiutavaŭ karotkametražnaj dakumentalnaju stužkaj “Ludzi z raki Po” (1943-1947). Apošniaja karcina Antanijoni – karotkametražnaja navela ŭ zborniku “Eras” (2004). U 1995 hodzie paśla ciažkaha paralušu źniaŭ ź Vimam Vendersam film “Za abłokami”.

Pa słovach Antanijoni, jon vyrašyŭ stać režyseram u varjatni, dzie ŭpieršyniu zazirnuŭ u abjektyŭ, kab zdymać amatarski film pra chvorych. Majstar vykštałconaj kinematahrafičynaj formy, jakuju savieckija krytyki łajali za “madernizm” – źjaŭlajecca vynachodnikam… niearealizmu (“Ludzi z raki Po”).

Film “Pryhoda” (1960) vyklikaŭ žudasny skandał na Kanskim feście. Kab pakazać čałaviečaje adčužeńnie, režyser naŭmysna parušyŭ siužetnuju lohiku, čaho nie mahli daravać hledačy.

“Noč” (1961), “Zaćmieńnie” (1962) i “Čyrvonaja pustynia” (1964) – znakamityja dramy “raźjadnanaści”, jakija pierahukajucca z “Maŭčańniem” i “Personaju” Berhmana.

Samyja nievierahodnyja eksperymenty z kolerami rabiŭ Antanijoni ŭ “Čyrvonaj pustyni”, adna z zaskładaniejšych pracaŭ z hukam – “Prafesija: reparter” (1975). Antanijoni pracavaŭ i z “Pink Fłojd” (“Zabryski Pojnt”, 1970).

Samaja papularnaja karcina Antanijoni – “Fotapavieličeńnie” (1966) pa apaviadańni Chulia Kartasara “Śluni djabła”.

Filmy Antanijoni – zamarudžanyja landšafty dušy, jakaja pakutuje ad samoty i pustaty. Režyser byŭ majstram vykštałconaj “niekamunikabelnaj” formy.

Siońnia tak nie zdymaje nichto.

Kinaterminy

Kinapadziei

Usie filmy

Kinatvorcy

Kamientary

Ciapier čytajuć

Łukašenka zahadaŭ pryščaplać nieluboŭ da Polščy pačynajučy sa škoły71

Łukašenka zahadaŭ pryščaplać nieluboŭ da Polščy pačynajučy sa škoły

Usie naviny →
Usie naviny

Eks-palitviazień Siarhiej Sparyš: Samaje składanaje — kamunikacyja z kryminalnikami2

Zialenski: Rasija płanuje dźvie ciažkija nastupalnyja kampanii, try papiarednija — pravalilisia2

Kolkaść ludziej na płaniecie pačnie skaračacca značna raniej, čym vy dumajecie20

Kot ź Lidy realna tancuje pad akardeon VIDEA2

«U kałonii canili prahramy prapahandystki Skabiejevaj». Były palitviazień Jaŭhien Mierkis raskazaŭ, jak vyžyvaŭ za kratami2

U šatłandskim lesie «afrykanskaje plemia» stvaryła ŭłasnaje karaleŭstva3

Biełaruska atrymała polskuju vizu, ale nie pačała pa joj jeździć da zakryćcia miažy. Ci puściać jaje ciapier u ES?

Džo Bajden paśla zakančeńnia prezidenctva pieražyvaje finansavyja prablemy12

Litoŭskija ŭłady admaŭlajuć, što bajavy dron, jaki ŭpaŭ u Litvie, zapuścili ź Biełarusi1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenka zahadaŭ pryščaplać nieluboŭ da Polščy pačynajučy sa škoły71

Łukašenka zahadaŭ pryščaplać nieluboŭ da Polščy pačynajučy sa škoły

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić