Andrej Rasinski. Kadry

Antanijoni. Majstar “niekamunikabelnaj” formy

Aŭtarskaje kino zaviaršajecca.

30 lipienia 2007 hodu razam z Inhmaram Berhmanam pajšoŭ z žyćcia j Mikiełandžeła Antanijoni. Skančajecca Vialikaja epocha aŭtarskaha kinematohrafu, jakaja dasiahnuła roskvitu ŭ 60-yja hady i nieparyŭna źnitavanaja ź imiom Antanijoni.

Antanijoni. Majstar “niekamunikabelnaj” formy.

Mikiełandžeła Antanijoni naradziŭsia 29 vieraśnia 1912 hoda ŭ paŭnočnaitaljanskim miastečku Ferara. Maje adukacyju vyšejšaj škoły ekanomiki j handlu ŭ Bałońji. Navučaŭsia ŭ Rymskim Eksperymentalnym kinacentry. Raspačynaŭ, jak kinakrytyk: drukavaŭsia, jak u fašystoŭskim časopisie “Čyniema”, tak i ŭ padpolnaj “Italija Libiera”. Byŭ asystentam Marsela Karne na zdymkach “Viačernich naviedvalnikaŭ”, napisaŭ analityčny artykuł “Marsel Karne – paryžanin”. Byŭ suaŭtaram scenaroŭ filmaŭ “Piłot viartajecca” Raberta Raselini, “Trahičnaje palavańnie” De Santisa, “Bieły šejch” Felini. Debiutavaŭ karotkametražnaj dakumentalnaju stužkaj “Ludzi z raki Po” (1943-1947). Apošniaja karcina Antanijoni – karotkametražnaja navela ŭ zborniku “Eras” (2004). U 1995 hodzie paśla ciažkaha paralušu źniaŭ ź Vimam Vendersam film “Za abłokami”.

Pa słovach Antanijoni, jon vyrašyŭ stać režyseram u varjatni, dzie ŭpieršyniu zazirnuŭ u abjektyŭ, kab zdymać amatarski film pra chvorych. Majstar vykštałconaj kinematahrafičynaj formy, jakuju savieckija krytyki łajali za “madernizm” – źjaŭlajecca vynachodnikam… niearealizmu (“Ludzi z raki Po”).

Film “Pryhoda” (1960) vyklikaŭ žudasny skandał na Kanskim feście. Kab pakazać čałaviečaje adčužeńnie, režyser naŭmysna parušyŭ siužetnuju lohiku, čaho nie mahli daravać hledačy.

“Noč” (1961), “Zaćmieńnie” (1962) i “Čyrvonaja pustynia” (1964) – znakamityja dramy “raźjadnanaści”, jakija pierahukajucca z “Maŭčańniem” i “Personaju” Berhmana.

Samyja nievierahodnyja eksperymenty z kolerami rabiŭ Antanijoni ŭ “Čyrvonaj pustyni”, adna z zaskładaniejšych pracaŭ z hukam – “Prafesija: reparter” (1975). Antanijoni pracavaŭ i z “Pink Fłojd” (“Zabryski Pojnt”, 1970).

Samaja papularnaja karcina Antanijoni – “Fotapavieličeńnie” (1966) pa apaviadańni Chulia Kartasara “Śluni djabła”.

Filmy Antanijoni – zamarudžanyja landšafty dušy, jakaja pakutuje ad samoty i pustaty. Režyser byŭ majstram vykštałconaj “niekamunikabelnaj” formy.

Siońnia tak nie zdymaje nichto.

Kinaterminy

Kinapadziei

Usie filmy

Kinatvorcy

Kamientary

Ciapier čytajuć

Palčys zajaviŭ, što heta jon kaardynavaŭ pratesty 2020 hoda ź Minska i pisaŭ płany pieršych maršaŭ67

Palčys zajaviŭ, što heta jon kaardynavaŭ pratesty 2020 hoda ź Minska i pisaŭ płany pieršych maršaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Dziady. Tak vyhladajuć u hetuju chvilinu vilenskija mohiłki Rosy i biełaruskija mahiły na ich1

Pabity sabaka ź Viciebska, jakoha Łukašenka padaryŭ Baskavu, dahetul žyvie ŭ apošniaha1

Tramp ściahvaje da Irana vializnuju armadu i pahražaje novymi ŭdarami10

Maci kinuła troch dziaciej u klatčastych torbach u roznych miescach. Jany znajšli adno adnaho praź dziasiatki hadoŭ2

Supiermadel Chajdzi Kłum pryjšła na Chełaŭin u kaściumie hihanckaj adarvanaj ruki13

Pierad biełaruskaj unijackaj carkvoj u Antvierpienie pakinuli kanistru ź bienzinam i piratechnikaj. Padazravanaha zatrymali13

U Vińnickaj vobłaści rasijski dron prylacieŭ na terytoryju vučylišča — dvoje zahinułych

Iranka adkryła ŭ Minsku art-kafe. Tam pradajuć rečy ručnoj raboty i padajuć kapučyna z šafranam9

Chutkaja dapamoha ŭrezałasia ŭ tramvaj u Minsku VIDEA3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Palčys zajaviŭ, što heta jon kaardynavaŭ pratesty 2020 hoda ź Minska i pisaŭ płany pieršych maršaŭ67

Palčys zajaviŭ, što heta jon kaardynavaŭ pratesty 2020 hoda ź Minska i pisaŭ płany pieršych maršaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić