Z Maskvy. Błoh Alesia Čajčyca4444

Rada BNR jak najstarejšy isnujučy biełaruski palityčny instytut

Tolki taja biełaruskaja ŭłada budzie sapraŭdy lehitymnaj, mieć kančatkovaje maralnaje i histaryčnaje prava reprezentavać Biełaruś, jakoj Rada BNR pieradaść svoj mandat.

U zakančeńnie temy jubileju BNR, jaki śviatkavaŭsia i praciahvaje śviatkavacca na hetym tydni — pra sučasnaść.

Vajskovaja adzinka ličycca nie źniščanaj, pakul nie źniščany jaje bajavy štandar, navat kali pierabity ŭvieś asabovy skład. Nadzieja na biełaruskuju nacyjanalnuju demakratyčnuju dziaržaŭnaść, kankretny vobraz hetaje dziaržaŭnaści žyvie i praciahvaje žyć dziakujučy tamu, što isnuje Rada BNR u vyhnańni, zachavacielka mandata histaryčnaha Usiebiełaruskaha źjezda 1917 h. i troch Ustaŭnych hramat 1918 h., jakija ŭpieršyniu abvieścili pra stvareńnie niezaležnaj demakratyčnaj biełaruskaj dziaržavy.

Rada BNR na siońniašni dzień —

nie prosta samy stary ŭ śviecie «ŭrad u vyhnańni».
Heta samy stary dziejučy biełaruski palityčny instytut, jaki zachavaŭ svaje funkcyi. Palityčnym partyjam u Biełarusi ad siły 20–25 hadoŭ. Łukašenkaŭskim orhanam ułady — ad siły dzieviatnaccać. Navat psieŭdavybarnyja rajsaviety i abłsaviety (pahatoŭ na zachad ad Mienska) — maładziejšyja za Radu BNR.

Rada — heta toje, što realna złučaje nas choć ź niejkaj niesavieckaj tradycyjaj biełaruskaj dziaržaŭnaści i ŭvohle z našaj ułasnaj historyjaj. Pažyŭšy na Zachadzie, razumieješ, što heta narmalna, kali instytutam, hramadskim arhanizacyjam, firmam i siamiejnym majontkam moža być pa sto, dźvieście, trysta hadoŭ.

U pakamiečanaj vojnami i savieckaj uładaj Biełarusi z dasavieckich instytutaŭ bolš-mienš niaźmiennym zastaŭsia chiba Kaścioł,
uličvajučy, što navat Rasijskaja Pravasłaŭnaja Carkva u svajoj siońniašniaj formie isnuje tolki z 1943 hoda.

Rasijskija biełahvardyjskija emihranckija arhanizacyi de-fakta vymierli. Vidać, apošnija svaje hady ŭ bolš-mienš samastojnaj jakaści dažyvaje Rasijskaja pravasłaŭnaja carkva ŭ zamiežžy. Nadzielenaja anałahičnym z Radaj BNR histaryčnym i maralnym (chacia i nie jurydyčnym) mandatam rasijskaja biełaja emihracyja pierastała być palityčnym faktaram, histaryčnaja dyzaryjentacyja sučasnaj Rasii čym dalej, tym robicca hłybiej.

Biełarusam pašancavała ŭ hetym troški bolš,

naša «antysavieckaja» emihracyja i jaje asnoŭnyja instytuty praciahvajuć isnavać, papaŭniać svaje šerahi za košt novych emihrantaŭ, tranślavać svaje kaštoŭnaści na biełaruskaje hramadstva. Spadčyna hetaje emihracyi akazała na pracesy ŭ biełaruskim hramadstvie bolšy ŭpłyŭ,
čym našmat bolš šmatlikaja i ŭpłyvovaja rasijskaja dyjaspara — na pracesy ŭ Rasii. I heta pry tym, što da biełaruskaha hramadstva dajšła pakul tolki nievialičkaja častka emihracyjnaj kulturnaj i intelektualnaj spadčyny.

Z farmalna-jurydyčnaha punktu hledžańnia, ani Biełaruś, ani Rasija paśla Lutaŭskaj revalucyi i sychodu manarchii tak i nie praviali svaje demakratyčnyja Ŭstanoŭčyja schody (u Biełarusi jon mieŭsia nazyvacca «Ustanoŭčy sojm»), jakija pavinny byli vyznačyć dalejšy kanstytucyjny ład u krainach.

U Rasiei ŭładu ŭ 1917 h. zachapili balšaviki, razahnaŭšy demakratyčna abrany Ŭstanoŭčy schod (Učrieditielnoje sobranije). Skončyłasia balšavickaja dyktatura ŭ Rasii reformami «źvierchu», dekamunizacyjaj 1991 h. i desavietyzacyjaj 1993 h., z naviazanymi hramadstvu vybarami i novymi praviłami. Pa fakcie poźniesavieckaja elita ŭładu sa svaich ruk tak i nie adpuściła — kiravać krainaj zastalisia kamsamolskija važaki i aficery KHB, prosta źniaŭšy kamunistyčnuju šyldu i źviazanyja ź joj abmiežavańni.

U Biełarusi i za toje horš:

z 1919 pa 1991 hady kraina była pad savieckaj akupacyjaj, a paśla hetaha akupacyjnaja administracyja płaŭna pieratvaryłasia ŭ postkałanijalnuju ŭładu Łukašenki.
Navat «Viarchoŭny Saviet» Respubliki Biełaruś 1990—1996 hh. zastavaŭsia postkałanijalnaj i postakupacyjnaj strukturaj, niahledziačy na toje, što tudy ŭdałosia trapić niezaležnikam ź Biełaruskaha Narodnaha Frontu. Dy
my navat užo i nie źviartajem uvahu na toje, nakolki samaja hetaja nazva, «Viarchoŭny» «Saviet», nienaturalna i čuža hučyć na biełaruskaj movie.

Siońniašniaja

Rada BNR — naša kalektyŭnaja «brytanskaja karaleva»:
jana nie pretenduje na realnuju ŭładu ŭ krainie, ale tolki taja ŭłada budzie sapraŭdy lehitymnaj i zakonnaj i mieć maralnaje i histaryčnaje prava reprezentavać Biełaruś, jakoj Rada pieradaść svoj mandat. Heta adčuvali savieckija akupanty, heta adčuvaŭ Kiebič, jaki ŭ pačatku 90-ch aktyŭna imknuŭsia da taho, kab Rada skłała paŭnamoctvy na karyść uładaŭ niezaležnaj Respubliki Biełaruś. Heta adčuvaje i Łukašenka.

Va ŭmovach dehradacyi i demaralizacyi biełaruskaj apazicyi Rada BNR — heta, badaj što, adziny biełaruski palityčny instytut, jaki zastaŭsia varty davieru i biezumoŭnaj padtrymki ŭ siłu svajoj važnaj histaryčnaj simvaličnaj misii.

Kamientary44

Ciapier čytajuć

Tysiačy ludziej hladziać na «Dynama» finał čempijanatu śvietu. Niechta razharnuŭ vialiki rasijski ściah7

Tysiačy ludziej hladziać na «Dynama» finał čempijanatu śvietu. Niechta razharnuŭ vialiki rasijski ściah

Usie naviny →
Usie naviny

Dym ad źniščanaha składu Wildberries pad Maskvoj raściahnuŭsia na 250 kiłamietraŭ7

U Škłoŭskim rajonie patanuŭ 11‑hadovy chłopčyk

Kiraŭnik frakcyi CHDS/CHSS u Bundestahu pajšoŭ u adstaŭku, bo zavioŭ dzicia praz surahatnaje maciarynstva9

Biełarusy stali haściami na šou Urhanta13

Kruty: Rabotniki z Uźbiekistana zavoziacca ŭ Biełaruś pad inviestprajekty8

Prezident Vienhryi padpisaŭ źmieny ŭ Kanstytucyju, jakija spyniajuć jaho paŭnamoctvy1

Znajšli źnikłaha ŭ Katałonii biełarusa Hienadzia Smalaka

Jak prachodzić fiestyval Tutaka na Biełastoččynie3

«Maje śpinahryzy sa mnoj». Cichanoŭskaja raskazała, što ŭžo vybiraje dla dziaciej škołu ŭ Varšavie23

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Tysiačy ludziej hladziać na «Dynama» finał čempijanatu śvietu. Niechta razharnuŭ vialiki rasijski ściah7

Tysiačy ludziej hladziać na «Dynama» finał čempijanatu śvietu. Niechta razharnuŭ vialiki rasijski ściah

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić