Z Maskvy. Błoh Alesia Čajčyca4444

Rada BNR jak najstarejšy isnujučy biełaruski palityčny instytut

Tolki taja biełaruskaja ŭłada budzie sapraŭdy lehitymnaj, mieć kančatkovaje maralnaje i histaryčnaje prava reprezentavać Biełaruś, jakoj Rada BNR pieradaść svoj mandat.

U zakančeńnie temy jubileju BNR, jaki śviatkavaŭsia i praciahvaje śviatkavacca na hetym tydni — pra sučasnaść.

Vajskovaja adzinka ličycca nie źniščanaj, pakul nie źniščany jaje bajavy štandar, navat kali pierabity ŭvieś asabovy skład. Nadzieja na biełaruskuju nacyjanalnuju demakratyčnuju dziaržaŭnaść, kankretny vobraz hetaje dziaržaŭnaści žyvie i praciahvaje žyć dziakujučy tamu, što isnuje Rada BNR u vyhnańni, zachavacielka mandata histaryčnaha Usiebiełaruskaha źjezda 1917 h. i troch Ustaŭnych hramat 1918 h., jakija ŭpieršyniu abvieścili pra stvareńnie niezaležnaj demakratyčnaj biełaruskaj dziaržavy.

Rada BNR na siońniašni dzień —

nie prosta samy stary ŭ śviecie «ŭrad u vyhnańni».
Heta samy stary dziejučy biełaruski palityčny instytut, jaki zachavaŭ svaje funkcyi. Palityčnym partyjam u Biełarusi ad siły 20–25 hadoŭ. Łukašenkaŭskim orhanam ułady — ad siły dzieviatnaccać. Navat psieŭdavybarnyja rajsaviety i abłsaviety (pahatoŭ na zachad ad Mienska) — maładziejšyja za Radu BNR.

Rada — heta toje, što realna złučaje nas choć ź niejkaj niesavieckaj tradycyjaj biełaruskaj dziaržaŭnaści i ŭvohle z našaj ułasnaj historyjaj. Pažyŭšy na Zachadzie, razumieješ, što heta narmalna, kali instytutam, hramadskim arhanizacyjam, firmam i siamiejnym majontkam moža być pa sto, dźvieście, trysta hadoŭ.

U pakamiečanaj vojnami i savieckaj uładaj Biełarusi z dasavieckich instytutaŭ bolš-mienš niaźmiennym zastaŭsia chiba Kaścioł,
uličvajučy, što navat Rasijskaja Pravasłaŭnaja Carkva u svajoj siońniašniaj formie isnuje tolki z 1943 hoda.

Rasijskija biełahvardyjskija emihranckija arhanizacyi de-fakta vymierli. Vidać, apošnija svaje hady ŭ bolš-mienš samastojnaj jakaści dažyvaje Rasijskaja pravasłaŭnaja carkva ŭ zamiežžy. Nadzielenaja anałahičnym z Radaj BNR histaryčnym i maralnym (chacia i nie jurydyčnym) mandatam rasijskaja biełaja emihracyja pierastała być palityčnym faktaram, histaryčnaja dyzaryjentacyja sučasnaj Rasii čym dalej, tym robicca hłybiej.

Biełarusam pašancavała ŭ hetym troški bolš,

naša «antysavieckaja» emihracyja i jaje asnoŭnyja instytuty praciahvajuć isnavać, papaŭniać svaje šerahi za košt novych emihrantaŭ, tranślavać svaje kaštoŭnaści na biełaruskaje hramadstva. Spadčyna hetaje emihracyi akazała na pracesy ŭ biełaruskim hramadstvie bolšy ŭpłyŭ,
čym našmat bolš šmatlikaja i ŭpłyvovaja rasijskaja dyjaspara — na pracesy ŭ Rasii. I heta pry tym, što da biełaruskaha hramadstva dajšła pakul tolki nievialičkaja častka emihracyjnaj kulturnaj i intelektualnaj spadčyny.

Z farmalna-jurydyčnaha punktu hledžańnia, ani Biełaruś, ani Rasija paśla Lutaŭskaj revalucyi i sychodu manarchii tak i nie praviali svaje demakratyčnyja Ŭstanoŭčyja schody (u Biełarusi jon mieŭsia nazyvacca «Ustanoŭčy sojm»), jakija pavinny byli vyznačyć dalejšy kanstytucyjny ład u krainach.

U Rasiei ŭładu ŭ 1917 h. zachapili balšaviki, razahnaŭšy demakratyčna abrany Ŭstanoŭčy schod (Učrieditielnoje sobranije). Skončyłasia balšavickaja dyktatura ŭ Rasii reformami «źvierchu», dekamunizacyjaj 1991 h. i desavietyzacyjaj 1993 h., z naviazanymi hramadstvu vybarami i novymi praviłami. Pa fakcie poźniesavieckaja elita ŭładu sa svaich ruk tak i nie adpuściła — kiravać krainaj zastalisia kamsamolskija važaki i aficery KHB, prosta źniaŭšy kamunistyčnuju šyldu i źviazanyja ź joj abmiežavańni.

U Biełarusi i za toje horš:

z 1919 pa 1991 hady kraina była pad savieckaj akupacyjaj, a paśla hetaha akupacyjnaja administracyja płaŭna pieratvaryłasia ŭ postkałanijalnuju ŭładu Łukašenki.
Navat «Viarchoŭny Saviet» Respubliki Biełaruś 1990—1996 hh. zastavaŭsia postkałanijalnaj i postakupacyjnaj strukturaj, niahledziačy na toje, što tudy ŭdałosia trapić niezaležnikam ź Biełaruskaha Narodnaha Frontu. Dy
my navat užo i nie źviartajem uvahu na toje, nakolki samaja hetaja nazva, «Viarchoŭny» «Saviet», nienaturalna i čuža hučyć na biełaruskaj movie.

Siońniašniaja

Rada BNR — naša kalektyŭnaja «brytanskaja karaleva»:
jana nie pretenduje na realnuju ŭładu ŭ krainie, ale tolki taja ŭłada budzie sapraŭdy lehitymnaj i zakonnaj i mieć maralnaje i histaryčnaje prava reprezentavać Biełaruś, jakoj Rada pieradaść svoj mandat. Heta adčuvali savieckija akupanty, heta adčuvaŭ Kiebič, jaki ŭ pačatku 90-ch aktyŭna imknuŭsia da taho, kab Rada skłała paŭnamoctvy na karyść uładaŭ niezaležnaj Respubliki Biełaruś. Heta adčuvaje i Łukašenka.

Va ŭmovach dehradacyi i demaralizacyi biełaruskaj apazicyi Rada BNR — heta, badaj što, adziny biełaruski palityčny instytut, jaki zastaŭsia varty davieru i biezumoŭnaj padtrymki ŭ siłu svajoj važnaj histaryčnaj simvaličnaj misii.

Kamientary44

Ciapier čytajuć

Juraś Ziankovič raskazaŭ pra svajo vyzvaleńnie i šlach u ZŠA5

Juraś Ziankovič raskazaŭ pra svajo vyzvaleńnie i šlach u ZŠA

Usie naviny →
Usie naviny

Marazy nie spyniajucca. Znoŭ štarmavoje papiaredžańnie praź ich2

Minadukacyi skarektavała prajekt pastanovy ab repietytarach1

U Połackim rajonie milicyjaniery spyniali pjanaha traktarysta strełami pa kołach

Ziankovič pra Vieramiejčyka: Užyvali fizičny hvałt, kab prymusić jaho skazać na BT toje, što chočuć pačuć12

U Minsku hatovyja płacić 2000 rubloŭ u miesiac za pajadańnie picy1

Premjer Kanady — Trampu: Kanada nie pradajecca1

Što viadoma pra byłoha kalinoŭca Vasila Hračychu, jaki trapiŭ u ruki biełaruskaha KDB?4

Siońnia ŭ Vatykanie pačynajecca kankłaŭ kardynałaŭ. Budzie abrany novy Papa

Kultura «bum-bum» zachoplivaje Zachad. Zamiest ścipłaści — vulharnaść i pakaznoje bahaćcie6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Juraś Ziankovič raskazaŭ pra svajo vyzvaleńnie i šlach u ZŠA5

Juraś Ziankovič raskazaŭ pra svajo vyzvaleńnie i šlach u ZŠA

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić