Mierkavańni1616

«Mienavita hetamu i vučyć nas hiendarnaja / fieminisckaja teoryja»

Piša doktar fiłasofii Piotra Rudkoŭski.

Napatkanaje ŭ «prahresiŭnaj» presie: «Adnak pry sprobie adkazać na pytańnie «Što takoje hiendar?» my časta traplajem u pastku, uniknuć jakoj dapamahaje sacyjałohija viedaŭ. (…) Adkaz na jaho zaležyć ad kantekstu i situacyi. Mienavita hetamu i vučyć nas hiendarnaja / fieminisckaja teoryja…»

Tolki ŭčytajciesia: «uniknuć pastki dapamahaje sacyjałohija viedaŭ». «Mienavita hetamu i vučyć nas … teoryja».

Nie krytyčnaje myśleńnie, nie analiz faktaŭ, a bieskrytyčnaje pryniaćcie «teoryi» — voś jon, emansipacyjny «mietad» paznańnia rečaisnaści. Jość «teoryja», raspracavanaja kaliś u 70-80-ych hadach akademičnaj lavicaj — i jana daje adkazy na ŭsie etyčnyja dy hramadska-palityčnyja prablemy.

Kali siekta vas choča zaciahnuć u svaje sieci, to jana ŭ pieršuju čarhu schilaje vas razarvać naturalnyja suviazi: ź siamjoj, rodnymi, siabrami, kalehami. Emansipacyjnyja ideołahi dziejničajuć padobna. Samaje pieršaje, što jany robiać, heta kažuć: «Niama abjektyŭnaha paznańnia. Fakty i zakony łohiki — heta ŭsiaho tolki maskiroŭka kulturnaj hiehiemonii. Abjektyŭnaja praŭda — heta mif».

Paśla taho, jak vaša naturalnaje imknieńnie da abjektyŭnaha paznańnia vyśmiejana i «abvieržana» i vy pačali pasłuchmiana kivać hałavoj padčas propaviedziaŭ pra «kanstrujavańnie viedaŭ», to vy ŭžo na 75 % u ich rukach.

Zastałosia zusim mała: pryščapić pierakanańnie, što jość «praŭda Pryhniatalnikaŭ» i «praŭda Pryhniečanych». Kali vy prymajecie heta pierakanańnie, to čarhovyja 24 % spravy zrobleny.

Paśla hetaha ŭžo anichto nie budzie naviazvać vam nijakaje pierakanańnie. Vam skažuć: «Vy — absalutna svabodny čałaviek i vybar naležyć vam. Vybirajcie: ci chočacie prasoŭvać praŭdu Pryhniatalnikaŭ, ci praŭdu Pryhniečanych».

Kali abjektyŭnaj praŭdy niama i kali jość tolki vybar pamiž praŭdaj Pryhniatalnikaŭ i praŭdaj Pryhniečanych, to što ž vybieracie vy?

Heta — toj 1% spravy, jakuju ideołaham zastałosia zrabić, a jakuju nasamreč zrobicie vy sami. Vy «dobraachvotna» vybierycie «praŭdu Pryhniečanych».

Vinšuju: vy paśpiachova prajšli inicyjacyju!

Ciapier zastajecca tolki ŭziać na ŭzbrajeńnie Teoryju dy bić joju pa hałavie ŭsich «ciemrašałaŭ». Niavažna, što hetyja «ciemrašały» — daktary navuk i aŭtary navukovych manahrafij. I niavažna, što Teoryja, jakuju vy ŭziali na ŭzbrajeńnie — rodam z 80-ych hadoŭ minułaha stahodździa. Važna toje, što vy — na pravilnym baku.

* * *

U zachodnim śviecie ŭžo bahata źjaviłasia prac na temu intelektualnaj halečy hetaha typu «teoryj». Nieŭzabavie voś pavinna vyjści čarhovaja kniha na hetu temu: «Cyničnyja teoryi: jakim čynam aktyvistyčnaja prafiesura zrabiła ŭsio nakont rasy, hiendaru i identyčnaści. I jak heta škodzić usim». Aŭtary — Helen Płakroŭz, libieralnaja publicystka, redaktarka Areo Magazine, i Džejmz Lindzi, doktar matematyki i fiłosaf navuki.

Dobra było b, kab miascovyja «prahresisty», jakija zabuksavali ŭ emansipacyjnych naratyvach 80-ych hadoŭ, choć čas ad času źviartali ŭvahu na takija pracy.

Kamientary16

Ciapier čytajuć

Studentka, jakaja ŭciakła ad aryštu ŭ 2020-m, pracuje na krajniaj poŭnačy Narviehii i zrazumieła skandynaŭski recept ščaścia20

Studentka, jakaja ŭciakła ad aryštu ŭ 2020-m, pracuje na krajniaj poŭnačy Narviehii i zrazumieła skandynaŭski recept ščaścia

Usie naviny →
Usie naviny

Zajcy ź vialikimi morkvami i čyrvona-zialony vietraź. U Smarhoni prajšoŭ konkurs «Płavańnie na čym papała» ŠMAT FOTA7

Nieviadomyja stvaryli fejkavy sajt Siarhieja Cichanoŭskaha i źbirajuć infarmacyju7

Praŭładnaj błohiercy Andžališy zrabili prapanovu ruki i serca ŭ Dzień Niezaležnaści13

Prajšli vobšuki ŭ byłoha ministra abarony Ukrainy Reźnikava4

Pravierka «BajChełpa» vyjaviła ŭciečku danych20

«Zastałasia tryvoha, jakaja nie adpuskaje navat nočču». Były palitviazień Siarhiej Šeleh prosić ab dapamozie7

U Zambii zvarjaciełaja słanicha zabiła dźviuch turystak3

Biełarus uziaŭ kredyt «Na rodnyja tavary», kab kupić matacykł «Minsk». Toj akazaŭsia kitajskim2

«My čakali Połk Kalinoŭskaha, kab vyzvaliŭ nas». Palitviazień patłumačyŭ, čamu paprasiŭ ab pamiłavańni20

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Studentka, jakaja ŭciakła ad aryštu ŭ 2020-m, pracuje na krajniaj poŭnačy Narviehii i zrazumieła skandynaŭski recept ščaścia20

Studentka, jakaja ŭciakła ad aryštu ŭ 2020-m, pracuje na krajniaj poŭnačy Narviehii i zrazumieła skandynaŭski recept ščaścia

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić