Biełaruska prydumała krynžovuju cišotku pra Jeŭfrasińniu Połackuju
Mastačka Alona na svajoj staroncy ŭ instahramie raskazała asabistuju historyju pra kryž Jefrasińni Połackaj, jakaja stała idejaj dla stvareńnia kłasnaha mierču, piša CityDog.io.

«Uvohule, historyja stvareńnia hetaha mierču vielmi śmiešnaja i viasiołaja, — dzielicca mastačka. — Adbyłasia jana ŭ listapadaŭskim Tbilisi, u toj čas šmat chto z rasijskich chłopcaŭ kazaŭ, što jany biełarusy, bo hruziny lepiej stavilisia da biełarusaŭ. Voś z takim chłopcam u nas adnojčy atrymaŭsia taki śmiešny dyjałoh:
— O-o-o, vy iz Biełarusi? Ja tožie!
— A adkul?
— Iz Połocka!
— Viedaješ kryž Jeŭfrasińni Połackaj?
— Čto?
— Nu, kriest Jefrosinii Połockoj znaješ žie?
— Nie, nie znaju.
— Blin, nu heta niejki krynž atrymlivajecca, što niechta z Połacka ničoha nie viedaje pra kryž Jeŭfrasińni Połackaj».

U vyniku hetaj hutarki i naradziłasia ideja mierču z vyjavaj kryža, raskazvaje Alona: «Takaja hulnia słoŭ — Jeŭfrasińnia hladzić, jak vyvoziać jaje kryž, i adčuvaje krynž».
Čytajcie taksama:
Ciapier čytajuć
«Heta ryzykoŭna dla Biełarusi». Zialenski zajaviŭ, što Rasija raźmiaščaje abstalavańnie dla naviadzieńnia šachiedaŭ na dachach biełaruskich šmatpaviarchovikaŭ
«Heta ryzykoŭna dla Biełarusi». Zialenski zajaviŭ, što Rasija raźmiaščaje abstalavańnie dla naviadzieńnia šachiedaŭ na dachach biełaruskich šmatpaviarchovikaŭ
«Hienierał Biada vylecieŭ praz bakavoje škło «Čajki». Małaviadomaja avaryja 1976 hoda, u jakoj zahinuli druhi čałaviek u BSSR i bajavy lotčyk-hienierał
Kamientary
O, pravilna. Rasiejcy tupyja nikoli nie mali svajoj movy dyk zaraz pruć usio z amieryki, a biełarusy dajadajuć toje što vylezła zzadu linhvistyčnaj kiški rasiejcaŭ. I jašče prycmokvajuć.