Historyja33

Što nie tak z padručnikami pa historyi Biełarusi? Raskazvaje prafiesar Ramanava ź EHU

«Paśla 22-ha hoda ja kazała, što ŭ mianie było žadańnie zabaranić historyju jak navuku, zabaranić histaryčnyja padručniki».

Skrynšot videa ANT

Pra rolu padručnikaŭ pa historyi ŭ novym vypusku jutub-kanała «Niaprostaja historyja» raskazała stvaralnica bakałaŭrskaj prahramy pa historyi EHU, prafiesarka Iryna Ramanava.

«Padručnik pa historyi ja liču samaj važnaj knihaj (…) U toj ža čas, heta, napeŭna, samyja škodnyja knihi — padručniki pa historyi, — adznačaje prafiesarka i dadaje: Paśla 2022 hoda ja kazała, što ŭ mianie pieršaje žadańnie było zabaranić historyju jak navuku i zabaranić histaryčnyja padručniki».

Jak tłumačyć Iryna Ramanava, padručnik pa historyi pračytajuć vučni, jakija paźniej stanuć «i žurnalistami, i palitykami». I mahčyma, «u svaim žyćci jany nikoli ničoha bolš pa historyi nie pračytajuć. Moža, navat u škole jany nie vielmi ŭvažliva čytali, ale niejki bazavy nabor asiadzie».

«Tamu toje, jak budzie ahučvacca pazicyja pa Biełarusi ci toje, jak budzie ahučvacca nacyjanalnaja ideja ci nacyjanalnyja simvały, šmat u čym zaležyć ad taho, što napisana ŭ hetych padručnikach», — havoryć prafiesarka Jeŭrapiejskaha humanitarnaha ŭniviersiteta.

Iryna Ramanava Irina Romanova Iryna Romanova
Iryna Ramanava. Skryn videa: NiaGist / YouTube

Ramanava adznačaje, što praca pa stvareńni padručnikaŭ patrabuje nie tolki šyrokaj dyskusii, ale i pavinna abapiracca na vialikuju kolkaść daśledavańniaŭ. I voś z hetym u biełaruskaj histaryjahrafii prablema.

Prafiesarka nahadvaje, što chvala cikavaści da historyi Vialikaha Kniastva Litoŭskaha, jakaja pačałasia ŭ 1990-ja hady, dała vialikuju kolkaść tekstaŭ, čaho nielha skazać pra inšyja pieryjady. Naprykład, pra historyju XX stahodździa.

«Tam da siońnia idzie paŭtareńnie taho, što Kanstytucyja 1937 hoda — samaja demakratyčnaja. Paśla dla zabivańnia abjomu idzie rola prafsajuzaŭ u savieckim hramadstvie.

My razumiejem, što heta ŭsio nijakich adnosin da realnaha žyćcia nie maje. Kali ja ŭbačyła prahramy raźvićcia narodnaj haspadarki, pryniatyja peŭnym źjezdam KPSS, to ja mocna ździviłasia, ja takoha nie bačyła z savieckaha dziacinstva».

Stvaralnica bakałaŭrskaj prahramy pa historyi Jeŭrapiejskaha humanitarnaha Univiersiteta adznačaje, što pry jaje raspracoŭcy hałoŭnaj zadačaj było, kab studenty zmahli adčuć historyju praz roznyja pieršakrynicy, intervju, dakumienty, antrapałahičnyja daśledavańni, u tym liku ekśpiedycyi».

«My budziem vučyć ich nie tolki čytać, ale i šukać sensy, ludziej za hetymi dakumientami, bačyć aŭtara hetaha dakumienta», — havoryć Ramanava i dadaje, što na jaje pohlad, mienavita takim čynam pačynajecca sapraŭdnaja luboŭ da historyi jak navuki.

Kamientary3

  • Pytańniečka 13
    06.09.2024
    A čaho hety jehu nie stvaryŭ nivodnaha padručnika?
  • Cikava
    06.09.2024
    A jaki varyjant historyi prapanuje prafiesarka ź letuviskaha ŭniviersiteta z ruskim proźviščam?
  • Zmahar
    07.09.2024
    Možno boroťsia vied́ s etimi khbšnymi učiebnikami - opublikujtie v intiernietie podrobnyje razjaśnienija čto tam nie tak, a to i vašu viersiju učiebnikov. Učieniki, tiem komu intieriesno, skačajut i pročitajut

Ciapier čytajuć

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy9

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy

Usie naviny →
Usie naviny

Rasijski vajenkar, jaki raniej kipieŭ šavinizmam, pryznaŭ, što ŭsio panyła. «Praciŭnik usio bačyć i zahadzia chavajecca»8

Łukašenka: Niapraŭda, što ja prosta haru žadańniem pabyvać u ZŠA i prosta pacisnuć ruku Trampu. Skažu ščyra, pryjemna było b14

«Možacie rabić miemy. Dazvalaju». Mer Lvova zrabiŭ zabaŭnuju ahavorku ŭ zvarocie da šviedskaha karala1

Čamu mužčyn tryhieryć «žanočaja piŭnaja» i abaniemienty z ulikam mienstruacyi? Pra što havorać u šou Mientusavaj i Rajeckaj50

ZŠA rychtujucca brać na abardaž tankiery, źviazanyja ź Iranam1

USU nanieśli ŭdar pa vajskovym zavodzie ŭ Tahanrohu

Z kim ludzi hatovyja dzialicca bolš achvotna, a z kim — mienš, i pry čym tut palityka?

«Cisa» ŭ Vienhryi atrymała navat bolš parłamienckich mandataŭ, čym mierkavałasia papiarednie6

Dziaviataja płanieta Soniečnaj sistemy: ci blizkija my da razhadki jaje tajamnicy?3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy9

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić