Litaratura55

Pavaliła mocnaja litaratura! «Pieramiena miescaŭ» Juhasi Kalady

Novaja kniha piśmieńnicy z Homiela — zachaplalnaja, psichałahičnaja i doryć nadzieju ludziam, jakija ŭnutry sistemy, raskazvaje Zosia Łuhavaja. 

2017 hod. U novym «Štadlery» Minsk—Homiel mianiajucca miescami — vy viedajecie, jak heta byvaje — 40-hadovaja sudździa Albina Bahadzievič z Homiela i 24-hadovaja biespracoŭnaja Mania Kavalenka ź vioski Alešniki Jelskaha rajona. Na ranicu akazvajecca, što jany pamianialisia i ciełami.

Składana ŭjavić dźviuch bolš adroznych žančyn. Albina — vysokaja, chudarlavaja, prytrymlivajecca zdarovaha ładu žyćcia i minimalizmu ŭ harderobie. Jana da rešty addanaja jurysprudencyi, jaje hałava zdolnaja sistematyzavać hihanckija pamiery razroźnienaj infarmacyi. Jejny poźni šlub pabudavany na intelektualnaj blizkaści: jany z mužam ažanilisia, kab razmaŭlać. 

Mania — viaskovaja dzieŭka, jakoj baćki kupili kvateru ŭ Homieli. Jana z usioj mocy trymajecca za niaŭkludu-muža, jaki nijak nie moža znajści pracu i davoli hrebliva stavicca da žonki. Mania haspadarlivaja, doma ŭ jaje čysta i pachnie ježaj. Jana pracavała ŭ kaviarni, ale taja začyniłasia, tamu Mania časova biez pracy.

17 hadoŭ tamu «Hałoŭnaja pamyłka Afanasija» hamialčanki Juhasi Kalady stała śviežym słovam u biełaruskaj litaratury. Novaja kniha — tonkaja i psichałahičnaja proza. U joj jarkija piersanažy z prapracavanymi charaktarami, pry hetym jana zakranaje balučyja i aktualnyja biełaruskija pytańni.

«Pieramienu miescaŭ» užo kvalifikavali jak kamiedyju stanoviščaŭ, jakaja pakrysie pieratvarajecca ŭ… štości inšaje. Naprykład, u psichałahičnuju dramu.

Hieraini Juhasi Kalady źmianiajucca sami i źmianiajuć prastoru vakoł siabie. 

Bolš uvahi aŭtarka nadaje Albinie, jakaja jak starejšaja musić razabracca, ź jakoj metaj ich pamianiali ciełami. Što treba źmianić, što zrazumieć? Pačynaje Albina sa źniešniaha (harderob, vaha, ład žyćcia), ale jana zanadta razumnaja, kab nie ŭśviadomić (i davoli chutka): nie heta stała pryčynaj pieraŭtvareńnia. U Albiny mozh-kampjutar, ale pry hetym joj ułaścivaje pazityŭnaje myśleńnie: «Heta zaklaćcie sa zvarotnym dziejańniem… Zvarotnym dziejańniem!» — śćviardžaje jana. I na hetym šmat što ŭ historyi trymajecca.

Pastupova Albina pačynaje zahłyblacca ŭ inšaje, paralelnaje žyćcio, jakoje zaŭsiody adbyvałasia pobač ź joj, ale jakoha jana nie zaŭvažała, tolki zredčas sutykałasia ŭ sudzie. Časam jana litaralna prymušaje siabie hladzieć na jaho, i tady pytaje siabie: «A ci zmahu ja naahuł žyć u realnaści? Ubačyć śviet, jaki jon jość, i nie kryčać pry hetym bieśpierapynna ad jahonaj žachlivaści?»

Albinu čakajuć nie tolki ahulnačałaviečyja, ale i prafiesijnyja adkryćci. Nikoli nie sutykajučysia ź biełaruskaj milicyjaj nie ŭ statusie sudździ, jana nie ŭśviedamlała, jakoje biezzakońnie tam panuje. Nie razumieła, za što milicyju tak nienavidziać. U ciele Mani jana sutykajecca ź milicejskim samavolstvam i pryznajecca sabie: «…usie mianty — bandyty. I naš cudoŭny sud tady ničym nie lepšy, bo my prosta prykryvajem ichnuju złačynnuju dziejnaść».

Mietadyčna i nie škadujučy siabie, sudździa Albina Bahadzievič u ciele Mani Kavalenka praciahvaje zadavać sabie pytańni: «Ale jak ź imi možna naahuł mieć spravy, kali niezakonnaść — heta ichnaja hałoŭnaja ŭłaścivaść? Kvalifikacyjnaja prykmieta!» I adčuvaje, što voś tut akurat nabližajecca da sutnaści taho, što musiła zrazumieć.

Mani ŭ tekście mienš, ale jana nie mienš važnaja hierainia. Jana raskryvaje temu žanočaha patencyjału, jaki časta byvaje pachavany pad patryjarchalnym vychavańniem, niaŭpeŭnienaściu ŭ sabie, adsutnaściu jakasnaj adukacyi. Albina, jakaja pieršapačatkova hrebliva stavicca da susiedki ŭ ciahniku, adkryvaje i kamunikatyŭnyja zdolnaści dziaŭčyny, i jaje intelektualny patencyjał. Mania vučycca imkliva, pačynaje razvažać i prymać samastojnyja rašeńni, abapirajučysia na jurydyčny bazis, jaki paśpiavaje ŭ jaje zakłaści Albina.

Dziakujučy Mani, my zazirajem u śviet ludziej sistemy. Aŭtarka pakazvaje, jak ludzi, jakija byccam by prosta robiać svaju pracu, u peŭny momant akazvajucca pierad vybaram. Vybaram sumleńnia. I jon nie taki prosty, jak moža padacca tamu, chto pa-za sistemaj.

«Byccam za zvyčajnym, zvykłym žyćciom raptam naradžajecca niešta čornaje, jak prorva, i zaciahvaje ciabie. I ty navat nia možaš z hetym zmahacca, bo nie viedaješ jak. Hetaje čornaje žyvie svaim čornym žyćciom, i jano dakładna macniejšaje za kožnaha ź ludziej…»

Tekst zavałodvaje taboj spakvala, nie adrazu, ale paśla tuzina staronak adarvacca ŭžo niemahčyma. U Juhasi Kalady strymanaja intanacyja i pryhožaja łakaničnaja mova. Adnak da rytmu hetaj prozy treba pryzvyčaicca, bo skazy skanstrujavanyja nie samym prostym sposabam. 

Finał knihi mnie spačatku padaŭsia niečakanym, ale praz peŭny čas ja razumieła, što jon adpaviadaje duchu knihi. Usia hetaja historyja — pra čałaviečy patencyjał, pra źmieny na ŭzroŭni asobnaha čałavieka, pra toje, što kožny musić pačynać ź siabie. Čornaja substancyja, jakuju adčuvała Mania, užo stała visić nad usimi nami, ale my i ciapier možam joj supraćstajać, kožny — pa-svojmu. Tamu «Pieramiena miescaŭ» — heta najpierš kniha pra nadzieju.

Juhasia Kalada. Pieramiena miescaŭ. — Vilnia: Pflaŭmbaŭm, 2024

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kamientary5

  • Idučy da raki
    09.02.2025
    Dziakuj za racenziju, z apošniaha vielmi spadabalisia i Sabaki Jeŭropy z hetaj kniharni
  • Dumau
    09.02.2025
    pra japonca niejkaha
  • V
    23.10.2025
    Kniha s litieraturnoj storony vieśma posriedstviennaja, no takoje tožie dołžno byť

Ciapier čytajuć

Toj samy biełarus, jaki ŭ Polščy pryjšoŭ z pašpartam Novaj Biełarusi mianiać VNŽ, raskazaŭ novyja padrabiaznaści svajoj historyi6

Toj samy biełarus, jaki ŭ Polščy pryjšoŭ z pašpartam Novaj Biełarusi mianiać VNŽ, raskazaŭ novyja padrabiaznaści svajoj historyi

Usie naviny →
Usie naviny

U Vienhryi apazicyjnaja Orbanu partyja rekordna pavialičyła adryŭ pierad vybarami13

Viktar Babaryka: «Kali ŭ mianie spytajuć: «Ciabie katavali?», ja skažu: «Ja nie viedaju»54

U Minsku na budoŭli paśla ŭdaru kranam zahinuŭ rabočy

Babaryka pra siabie ŭ 2020-m: Heta nie naiŭnaść. Nie dumaju, što takoha kryvažernaha scenara niechta čakaŭ103

U jakoj raźviedki była najlepšaja infarmacyja ź Biełarusi ŭ lutym 2022 i chto paviedamiŭ Budanavu, što asnoŭny ŭdar rasijan budzie na Hastomiel. Źjaviłasia vialikaja publikacyja19

«Hety ŭdar ciažka pieraacanić». Čym unikalnaja ataka «Fłaminha» na zavod u Votkinsku1

Źjavilisia novyja rascenki na haz, ciapło i elektryčnaść dla nasielnictva1

Častku trupaŭ navat nie zakopvali. Adkrylisia vuścišnyja padrabiaznaści pra padziež žyvioły ŭ Kleckim rajonie

«Hihabajty skončylisia, lažyć videa». Biełarusy dzielacca, ci chapaje im mabilnaha internetu paśla abmiežavańniaŭ11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Toj samy biełarus, jaki ŭ Polščy pryjšoŭ z pašpartam Novaj Biełarusi mianiać VNŽ, raskazaŭ novyja padrabiaznaści svajoj historyi6

Toj samy biełarus, jaki ŭ Polščy pryjšoŭ z pašpartam Novaj Biełarusi mianiać VNŽ, raskazaŭ novyja padrabiaznaści svajoj historyi

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić