Vydaviectva Gutenberg rychtuje kvaziantałohiju sučasnaj biełaruskaj prozy
Vydaviectva Gutenberg Publisher anansavała zapusk knižnaj sieryi «Akno ŭ prozu». Heta sieryja pieravydańniaŭ litaratury pieryjadu 1991-2020, piša bellit.info

«Dla nas kultura — heta nie toje, što «biare Hiedrojcaŭ», kultura — heta toje, što čytajuć. Tym časam biełaruski čytač vyras razam sa svajoj kolkaściu i staŭ hatovy vykapać skarby niedalokaj minuŭščyny, kirujučysia našaj sieryjaj-mapaj, — adzanačajuć u vydaviectvie. — Ź jakimi emocyjami my hladzim na post u sacsietkach za 2012 hod z anonsam novaj knihi Niaklajeva? Što my zhadvajem pra litaraturu taho času, i ci zhadvajem uvohule?
U situacyi, kali nas raskidała pa samych roznych zakutkach śvietu, nam patrebnaja złučanaść z matrycaj kulturnych kodaŭ, siarod jakich i knihi adnosnaj sučasnaści. Nam patrebnaja mahčymaść parefleksavać nad atmaśfieraj litaraturnych kołaŭ: adnym — pieražyć toje, što prapuścili, inšym — adčuć nastalhiju, kali ŭ tych kołach brali ŭdzieł.
Zrešty, nastaŭ čas uśviadomić, što ŭ 2020 hodzie našaja kultura nie vybuchnuła, a vyrasła z taho, što było stvorana raniej. Tamu, što adbyvałasia z našaj litaraturaj paśla Karatkieviča, my narešcie hatovyja dać imia i hołas».
Mety sieryi:
— Źviazać litaraturu pieryjadu da 2020 hoda ŭ adziny suplot
— Padšturchnuć čytača da refleksiŭnaha paraŭnańnia z najnoŭšaj litaraturaj, da pošuku admietnaściaŭ epochi
— Dać hołas piśmieńnikam pieršych 30 hadoŭ niezaležnaści i imia toj litaratury jak fienomienu
Knihi sieryi
- «Zaviaršyć Hieštalt», Maks Ščur
Sapraŭdny jeŭraraman ad biełaruskaha emihranta pieršaj chvali, jaki ŭ pahoni za abstrakcyjaj vypraŭlajecca ŭ adysieju z Prahi da Amsterdama, pa darozie raźbirajučy na pieršaelemienty sučasnuju Jeŭropu, tadyšniuju Biełaruś i, viadoma, samoha siabie. Na šlachu buduć traplacca muziei, pryvidy minułaha, spantannyja kachanki i kamunisty, ad jakich aŭtar budzie adbivacca vostrym piarom i trapnym fotaružžom.
- «Libido», Illa Sin
Siniematahrafična-siurrealistyčnaja kniha pra ekzistancyjny žach u past-savieckim mienapolisie. Tut razam z hałoŭnaj hierainiaj pasialilisia robaty-sekscacki i vybuchovyja snarady, u carkvu pierajechali handlovyja šerahi, a sukonnaja šeraść usio nijak nie chacieła sychodzić ź biaskoncych 90-ych. Zrešty, takija vobrazy — heta što? Niščymnyja dekaracyi da žyćcia Maryi i jejnych pošukaŭ kachańnia, ci sapraŭdnyja aktory, čyjo ampłua ‒ našaja rečaisnaść.
- «Hałoŭnaja pamyłka Afanasija», Juhasia Kalada
Nie prosta kniha, a ŭhreŭnyja pryhody ź niezvarotna rastračanych nulavych, dzie ŭ mieta-prozie splałosia bieskłapotnaje studenctva, kurortny Krym, piŭnyja reki, a taksama hihabajty kachańnia ŭ samych roznych jahonych prajavach, dy jakoje ź vialikaj dolaj vierahodnaści ‒ adno miraž. Aŭtarka dziorzka pieratvaraje ciopłyja ŭspaminy ŭ chałodnuju zbroju, vid pomsty, a piersanažaŭ — u lalek Vudu.
- «Błoh Usiasłava Čaradzieja», Pavał Kaściukievič
Połacki kniaź Usiasłaŭ Čaradziej (aka Pavał Kaściukievič) na tysiaču hadoŭ vypiaredžvaje Horvata dy inšych praŭdaroŭ u viadzieńni błoha, u jakim raskvitnieŭ kałaryt fieadalnaha času: viehanstva, palitkarektnaść, fieadalizm i ŭltrahvałt sa smuzi. Dziońniku Usiasłaŭ daviaraje ŭłasnaje žyćcio, narakaje na niedaskanałaść sučasnaha jamu hramadstva, dzielicca luboŭnymi pieražyvańniami i navat raspaviadaje pra svaje fantastyčnyja padarožžy ŭ časie i biełaruskaj historyi. Za šmat stahodździaŭ da taho, jak ludzi zaskavytali, što čałaviek čałavieku — voŭk, karanavany vaŭkałak pierakonvaje, što voŭk biełarusu — čałaviek.
- Aŭtamat z haziroŭkaj ź siropam i biez», Uładzimir Niaklajeŭ
Sacyjalny raman, jaki praź mikrahistoryi Mienskaj bahiemy raskazvaje nam pra Historyju ź vialikaj litary. U hetaj Historyi šmat tvaraŭ, što razam stajać u čarzie pa haziroŭku: Li Charvi Osvald i Kim Chadziejeŭ, desidenty i hebisty, pieražyłyja Druhuju suśvietnuju i frantaviki chałodnaj, toj, chto danasiŭ i na kaho danasili, i, viadoma, toj, jaki vialiki, saviecki i bietonny. Horad u ramanie razburajecca, źbirajecca i tasuje taponimy. Miensk, da jakoha historyja z centru čyrvonaj impieryi dachodzić z spaźnieńniem, prapuskaje praź siabie junackaje kachańnie i paeziju jahonych udzielnikaŭ.
Užo ciapier možna pieradzamović 5 knih sieryi.
Kamientary