Hramadstva1818

Biełaruska viarnułasia z Polščy i kupiła sielskuju škołu, dzie raniej vučyłasia — što jana tam robić?

Maci ŭ dekrecie Taćciana Śnitko nie tak daŭno viarnułasia z Polščy ŭ Biełaruś. Pabačyŭšy abjavu, što ŭ jaje rodnaj vioscy Chadaki ŭ Ivacevickim rajonie na prodaž vystavili začynienuju škołu, jana vyrašyła ryzyknuć i kupić budynak, kab raźvivać na miescy biznes.

Taćciana na fonie kuplenaj škoły. Fota: tatiana_snitko_life / Instagram

Praz paŭhoda ramontnych prac žančyna adkryła tam fotastudyju. Pakul u fotastudyi pad nazvaj «Alfa» dastupnyja dźvie prastory — kožnaja pa 35 m². Pracuje jana štodzionna z 9 da 21 hadzin, i adna hadzina arendy pamiaškańnia kaštuje tam 50 rubloŭ.

Zdymki, zroblenyja ŭ fotastudyi Taćciany. Fota: tatiana_snitko_life / Instagram

Pa adukacyi ŭładalnica studyi śpiecyjalistka ŭ śfiery turyzmu. Jana raźličvaje, što atrymanyja viedy buduć dapamahać joj u novaj spravie.

Cikavaja sama historyja pieraŭvasableńnia staroj sielskaj škoły. Taćciana zmahła kupić jaje ŭsiaho za 40 biełaruskich rubloŭ, bo za bolš vysokuju canu pakupnikoŭ nie znachodziłasia (dyj kali košt upaŭ da 40 rubloŭ, na aŭkcyjon pryjšła adna Taćciana).

U pracesie ramontu. Taćcianie dapamahajuć jaje dočki. Fota: tatiana_snitko_life / Instagram

Bolšaść prac u škole, dzie žančyna, darečy, sama niekali navučałasia, jana rabiła svaimi rukami. Pašancavała, što ŭvohule stan budynka byŭ niadrennym — dźviery, dach i vokny akazalisia cełymi, tamu dastatkova było źniać staryja špalery, patynkavać i pafarbavać ścieny, zamianić ručki ŭ dźviarach.

Chadakoŭskaja škoła zvonku. Fota: yandex.com

Samym pracajomkim akazaŭsia praces zamieny staroj pravodki na novuju, padklučeńnie vady i ŭstanoŭka santechniki — hetyja raboty davieryli prafiesijanałam.

«Kab nanoŭ zapuścić elektryčnaść u škole, dla elektramantažnych prac byli zakuplenyja kabieli, złučalnyja karobki, razietki, vyklučalniki, mantažnyja karobki, lampy, aŭtamaty, rubilnik, ličylnik, korpus vialiki i maleńki, macavańnie…» — pieraličvaje Taćciana.

Ramont u škole Taćciana sumiaščaje z maciarynstvam: jana haduje dźviuch dačok. U tym liku tamu mnohija nie zrazumieli, navošta jana ŭviazvajecca ŭ padobnuju avanturu: usio ž nabyćcio dziaržaŭnaha budynka za adnu bazavuju praduhledžvaje vykanańnie šerahu abaviazkaŭ ciaham hoda. Ale Taćciana hladzić u budučyniu pazityŭna i vieryć, što jaje biznes budzie zapatrabavanym.

Fota: tatiana_snitko_life / Instagram

Kamientary18

  • Chryč
    10.09.2025
    Nu v dierievnie biez fotostudii nikak nielzia.Možno jeŝie vykupiť zabrošiennuju baniu i otkryť tam sałon Ferrari
  • Larva Mierkaba
    10.09.2025
    Noj nie nył i ty nie noj.
    A jeŝio łučšie - vykupi i otkroj!
  • Baradzied
    10.09.2025
    Piekarniu tam otkryť ili čieburiečnuju, ili i to, i druhoje - miesta-to mnoho.

Ciapier čytajuć

«Tysiaču dalaraŭ za miesiac — realna». Kolki ciapier zarablajuć miedyki ŭ Biełarusi?10

«Tysiaču dalaraŭ za miesiac — realna». Kolki ciapier zarablajuć miedyki ŭ Biełarusi?

Usie naviny →
Usie naviny

Cichanoŭskaja pakazała, jak hulaje ŭ padeł na korcie30

Ekanamist Lvoŭski nazvaŭ samuju niebiaśpiečnuju krainu16

U Pružanach sa stralaninaj zatrymlivali kiroŭcu biez pravoŭ1

Kaciaryna Andrejeva apublikavała pieršy dopis paśla vyzvaleńnia6

Apytańni pierad vybarami ŭ Kaardynacyjnuju radu pakazvajuć, što Łatuška zachavaŭ najvyšejšy davier hramadstva88

Ciače vada ŭ jarok. Na biadu, u Łahojsku taja vada — kanalizacyja

«Prahresiŭnaja Bałharyja» ŭčystuju pieramahła na vybarach. Hienierał Radzieŭ supakojvaje: Praciahniem jeŭrapiejski šlach, ale krytyčna8

Raźviedka Šviecyi: Ekanomika Rasii na miažy najhłybiejšaha kryzisu. Niajasna, ci Pucinu pra heta kažuć23

Adnaho čałavieka na ŭjeździe ŭ Biełaruś aštrafavali za adzieńnie, druhoha — za abutak

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Tysiaču dalaraŭ za miesiac — realna». Kolki ciapier zarablajuć miedyki ŭ Biełarusi?10

«Tysiaču dalaraŭ za miesiac — realna». Kolki ciapier zarablajuć miedyki ŭ Biełarusi?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić