U Viciebsku prachodzić vystava hraviur i litahrafij pa matyvach tvorčaści Rafaela
Unikalnuju vystavu, sabranuju z hraviur i litahrafij pa matyvach tvorčaści Rafaela Sanci, stvoranych u XVI-XIX stahodździach, pradstavili ŭ Mastackim muziei Viciebska, jaki źjaŭlajecca filijałam Viciebskaha abłasnoha krajaznaŭčaha muzieja, piša rasijskaje vydańnie Sputnik.

«Prync usich žyvapiscaŭ»
Rafael Sanci — adzin z troch tytanaŭ epochi Adradžeńnia naroŭni ź Leanarda da Vinčy i Mikiełandžeła Buanaroci. Niahledziačy na toje, što mastak pražyŭ usiaho 37 hadoŭ, jahony ŭkład u suśvietnuju kulturu niemahčyma pieraacanić.

Za svajo niadoŭhaje žyćcio Rafael paśpieŭ nie tolki stać znakamitym žyvapiscam, jakomu zakazvali karciny samyja viadomyja siemji toj epochi, ale i hałoŭnym architektaram rekanstrukcyi sabora Śviatoha Piatra i pieršym archieołaham antyčnaha Ryma. Taksama jon raśpisaŭ znakamityja łodžyi Vatykana.

U svajoj tvorčaści jon nie tolki abapiraŭsia na chryścijanskija siužety, ale i natchniaŭsia antyčnymi vobrazami. Pa sutnaści, mastak abjadnaŭ u svaich malunkach antyčnuju mifałohiju i novy chryścijanski śvietapohlad.
Hraviury i litahrafii
Jašče pry žyćci majstra jaho sučaśniki ŭ 1530—1560 hadach stvarali hraviury da jahonych ilustracyj navieły Apuleja «Amur i Psichieja». 30 adbitkaŭ z hetych hraviur, stvoranych na miednych płaścinach u 1774 hodzie, pradstaŭlenyja na vystavie ŭ Viciebsku.

Ekspazicyja składajecca z 92 rabot: heta i hraviury pa ilustracyjach navieły, i 52 litahrafii z fresak łodžyj Vatykana.
Rośpis łodžyj Vatykana, — heta, badaj, adna z najbolš manumientalnych rabot mastaka. Rafael stvaryŭ na płafonach kožnaha z 13 sklapieńniaŭ łodžyj pa čatyry freski, jakija ilustrujuć roznyja temy kazańniaŭ na temy Staroha i Novaha zapavietu. Usiaho atrymałasia 52 freski — stolki ž, kolki i tydniaŭ u hodzie.
U Katalickaj carkvie jość tradycyja štotydniovych kazańniaŭ dla hramadzian Ryma, paśla jakich jany mahli pajści i pahladzieć adpaviednuju «ilustracyju» ŭ łodžyjach Vatykana. Rafael stvaryŭ mocnyja, jasnyja i zrazumiełyja freski, kožnaja ź jakich sama moža raskazać historyju.

U 1866 hodzie vydatny hravior i mastak Ludvih Hrunier sumiesna ź viadomym italjanskim mastakom Nikołam Kansoni vykanali 52 tanavanyja litahrafii z fresak vialikaha farmatu ŭ styli staradaŭniaj hraviury na drevie XVI stahodździa. U poŭnym abjomie hetyja litahrafii na vystavie pradstaŭlenyja ŭpieršyniu.
Treci błok rabot — sieryja hraviur z malunkaŭ kupała kapeły Kidžy, taksama stvoranaja Ludviham Hrunieram. U hetaj sieryi malunkaŭ Rafael abjadnaŭ antyčnaje ŭjaŭleńnie pra płaniety i chryścijanskuju mifałohiju, pakazaŭšy, jak anioły ruchajuć płaniety pa zahadzie Hospada.





Pa sutnaści, litahrafii, jak i hraviury — adzin z samych značnych mietadaŭ masavaha kapijavańnia i tyražavańnia tvoraŭ mastactva, jakija isnavali da vynachodstva fatahrafii i kapira.
«Razcovyja hraviury, litahrafii dazvalali papularyzavać žyvapisnyja i manumientalnyja tvory mastactva. Hravior taksama ŭnosiŭ častku svajho majsterstva i bačańnia, bo treba było nie tolki paŭtaryć i zachavać praporcyi aryhinała, ale i stvaryć vyraznuju kampazicyju», — patłumačyła staršaja navukovaja supracoŭnica Mastackaha muzieja Alena Kryvieńkaja.

Pierasoŭnuju vystavu «Rafael. Epocha Reniesansu» pryviezła ŭ Viciebski mastacki muziej maskoŭskaja kampanija «Arthit». Hraviury i litahrafii dla vystavy byli sabranyja z pryvatnych kalekcyj Vialikabrytanii i Hiermanii. Hetaja ekspazicyja, pavodle słoŭ Aleny Kryvieńkaj, — adzinaja mahčymaść ubačyć taki vialiki zbor u adnym miescy.
Ekspazicyja budzie pracavać da 14 červienia.
«Kali ŭžo być — dyk być jak majak!» U Varšavie adbyŭsia kancert Maksima Znaka
Ciškom zvolnili dyrektara Nacyjanalnaha histaryčnaha muzieja. Na jaho miesca čakajuć adyjoznaha deputata-kamunista Kliševiča
U Tomsku źnieśli pomnik represavanym: siarod ich byli departavanyja ź Biełarusi palaki, a taksama biełarusy, jakich prymušali źmianiać nacyjanalnaść
Balšaviki chacieli zabudavać Biełaruś hotykaj. Što zastałosia ad biełaruskaha nacyjanalnaha stylu 1920-ch?
Kamientary