Mova

Vincuk Viačorka ŭ koleravaj hamie

Piatro Sadoŭski

Vodhuk na knihu «Pa-biełarusku ź Vincukom Viačorkam», jakaja vyjšła ŭ seryi «Biblijateka Svabody XXI stahodździe», ad Piotry Sadoŭskaha, movaznaŭcy i dyplamata.

Viadomych publičnych asobaŭ, jakija stała karystajucca našaj rodnaj movaju, ja ŭsprymaju pavodle majho subjektyŭnaha kalarovaha pola (kolery: čorny, čyrvony, zialony, błakitny, žoŭty, karyčnievy, šery, sałamiany, bieły) na płoskaści ahulnaj vyjavy fihury samoj asoby (klasyčny vid A). Bačycca ŭłasna koleravaje pole ci plamy (naturalna nasyčanyja i punkcirna-imitavanyja), intensiŭnaść vyjaŭleńnia, miesca najbolšaj kancentracyi daminantnaha koleru (hałava, serca, ruki, nohi, inšyja častki cieła), ujaŭnaja «temperatura vypramieńvańnia» i da t. p. Usio kompleksna-umoŭnaje. Peŭnyja kolery adpaviadajuć temperamentu, stupieni harmaničnaści moŭnaha vyjaŭleńnia, što peŭnym čynam lustruje stan dušy, zakampleksavanaść/harmaničnaść, mahčymaści być ščaślivym u słovie.

U asobie ź imitavanaj movaju ja baču tolki ciomna-karyčnievyja punkciry na śvietła-sałamianym poli, što jduć ad viaršyni fihury (tam, dzie hałava) da ruk i noh. Usia čyrvań — u nahach i rukach. Vykonvajucca prosta kamunikatyŭnyja dziejańni. Zialony, błakitny — amal adsutničajuć. Tam, dzie lakalizujucca serca, hrudzi, «duša» — pieravažna žoŭta. Koleravaje «tele» prajaŭlajecca niezaležna ad žanru.

Ujaŭlaju sabie moŭnyja kalarovyja «renthienaŭskija prajekcyi» Vincuka Viačorki: nasyčanaja žyćciadajnaja zieleń z kapilarami žyvoj kinavary raźlitaja harmanična ŭ konturach usiaho syluetu.

Čujna raspaviadajučy pra rodnaje słova i adčuvajučy podych inšych movaŭ — žyvych, miortvych, susiednich, dalokich — aŭtar žyvie ŭ adnoj moŭnaj systemie. I heta vyznačalna.

Siońnia naša mova nabyvaje abrysy novaha abličča: pajadnańnie zdabytkaŭ apošniaha litaraturnaha stahodździa z novym pohladam na ačyščeńnie movy ad nielinhvistyčnych naraśniaŭ. U hetym fenomen aŭtara i padrazhladnaj knižki. Napisana radasna, kampetentna i z humaram. Škada, što ja jaje ŭžo pračytaŭ u internecie.

19 traŭnia ŭ mienskaj halerei «Ŭ» adbudziecca prezentacyja ŭnikalnaje knihi — «Pa-biełarusku ź Vincukom Viačorkam». Jaje skłali vybranyja prahramy z adnajmiennaha cyklu, jakija aŭtar ciaham apošnich dvuch hadoŭ rychtavaŭ dla Radyjo Svaboda.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Pamior palitviazień Valancin Štermier. «Ledź chadziŭ paśla insultu — a jaho kinuli ŭ ŠIZA»6

Pamior palitviazień Valancin Štermier. «Ledź chadziŭ paśla insultu — a jaho kinuli ŭ ŠIZA»

Usie naviny →
Usie naviny

Vieteranu z Hrodna 97 hadoŭ — u 1945-m achoŭvaŭ most pad Nižnim Noŭharadam, a paśla vajny zmahaŭsia z «banderaŭcami»19

Anarchistu ŭ Rasii dali 16 hadoŭ za padpał vajenkamata. Jon źbieh u Biškiek, jaho złavili i departavali

Brusel płanuje skaracić dyppiersanał u Biełarusi11

Čarhovy biełaruski trenier uznačaliŭ kiprski «Arys»

Kolki šenhienskich viz atrymali biełarusy ŭ 2024 hodzie i jakija krainy ich čaściej vydajuć?9

Adzinaccać hadoŭ Łukašenka raźvivaje harady-spadarožniki. Pakul atrymlivajecca nie vielmi

U ES uzhadnili admienu štampaŭ na miažy Šenhienu1

Ludzi ŭ šoku ad taho, kolki kaštuje vosiem dzion płyć pa rekach Paleśsia na ciepłachodzie «Biełaja Ruś»13

Biełarus znajšoŭ na nabytym učastku dziŭnyja rečy na vypadak apakalipsisu1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamior palitviazień Valancin Štermier. «Ledź chadziŭ paśla insultu — a jaho kinuli ŭ ŠIZA»6

Pamior palitviazień Valancin Štermier. «Ledź chadziŭ paśla insultu — a jaho kinuli ŭ ŠIZA»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić