Usiaho patrochu

«Lubimaja žonka šalonaha dyktatara». Kabajevu prosiać departavać sa Šviejcaryi. Ale ci tam jana, nieviadoma

Pietycyja z zaklikam vysłać sa Šviejcaryi znakamituju himnastku Alinu Kabajevu nabrała ŭžo bolš za 67 tysiač podpisaŭ.

Fota: AP

Užo šmat hadoŭ isnujuć čutki pra tajemny raman Uładzimira Pucina i byłoj słavutaj himnastki Aliny Kabajevaj. Kažuć navat, što ŭ pary čaćviora dziaciej: 7-hadovyja dački-bliźniaty, što naradzilisia ŭ Šviejcaryi ŭ 2015 hodzie, i dvoje synoŭ. Aficyjnych paćvierdžańniaŭ hetamu niama.

U pačatku sakavika źjaviłasia infarmacyja pra toje, što Kabajeva i jaje mierkavanyja ahulnyja z Pucinym dzieci zaraz žyvuć u Šviejcaryi, u «vielmi biaśpiečnym» domie.

Internet nie pakinuŭ heta biez uvahi: na resursie change.org vyjšła pietycyja z patrabavańniem departavać Kabajevu z Šviejcaryi. Zvarot maje ŭžo bolš za 67 tysiač podpisaŭ.

U pietycyi, napisanaj na anhlijskaj, francuzskaj i niamieckaj movach, 38-hadovuju byłuju himnastku nazyvajuć «lubimaj žonkaj šalonaha dyktatara». Aŭtary pietycyi paraŭnoŭvajuć kiraŭnika Rasii z Hitleram i pišuć, što «čas uźjadnać Jevu Braun ź jaje fiureram».

Anłajn-pietycyja, chutčej za ŭsio, jurydyčna nie paŭpłyvaje na mahčymaść departacyi Kabajevaj. Bolš cikava, ci znachodzicca nasamreč byłaja himnastka ŭ Šviejcaryi. Miascovaja palicyja śćviardžaje, što niama nijakich dokazaŭ prysutnaści Kabajevaj u hetaj krainie.

Kali himnastka ŭsio-tki znachodzicca ŭ Šviejcaryi, jana moža być departavanaja, kali budzie pryznana, što jana znachodzicca ŭ krainie niezakonna, niasie pahrozu biaśpiecy abo ździejśniła kryminalnaje złačynstva.

Šmat što budzie zaležać ad hramadzianstva Kabajevaj. Pa niekatorych krynicach, jana maje šviejcarski pašpart. Šviejcaryja sapraŭdy moža vysyłać ułasnych hramadzian, ale na praktycy robić heta redka.

Tym časam za apošnija sutki źjaviłasia jašče adna pietycyja, pryśviečanaja Alinie Kabajevaj. Aŭtary novaha zvarotu prapanujuć zabrać u jaje ŭsie alimpijskija miedali i tytuły za jaje mierkavanuju rolu ŭ padtrymcy Pucina. Razmova idzie pra bronzu Alimpijady-2000 i zołata Hulniaŭ 2004 hoda.

 «Jon što, tuju bombu na rovary viazie?» Vialikaja padborka miemaŭ i tyktokaŭ pra vajnu va Ukrainie

Śpiavačka Viera Brežnieva źjechała z Rasii i dapamahaje ŭkrainskim biežancam u Polščy

Kamientary

Ciapier čytajuć

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie12

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Usie naviny →
Usie naviny

Homielskaha pradprymalnika pryznali darmajedam, kali jon kvartał spracavaŭ biez prybytku6

«Ja paprasiła svaju siastru razdrukavać fotazdymki z majho akaŭnta i prysłać mnie ŭ kałoniju». Łarysa Ščyrakova raskazvaje pra fotasiesii ŭ etnastyli1

U Biełarusi zapracavaŭ miedpartał. Zaraz źviestki svajoj miedycynskaj karty možna prahladać anłajn7

Śpiłbierh vypuskaje «Dzień vykryćcia» — novy film pra inšapłanietnikaŭ3

Jak u Amierycy. U Babrujsku handlovy centr adčyniali z pompaj, pierarazańniem čyrvonaj stužki i šturmam dźviarej7

U Vieniesuele ŭ vyniku ziemlatrusu — bolš za 200 zahinułych, tysiačy ludziej ličacca źnikłymi bieź viestak1

Tulskaja vobłaść padvierhłasia atacy dronaŭ4

Kot dJIvuar, Ekvador, Japonija, Šviecyja i Aŭstralija vyjšli ŭ płej-of čempijanatu śvietu1

Što takoje dyjabiet piataha typu? Nadoŭha zabytaja forma chvaroby atrymała aficyjnaje pryznańnie1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie12

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić