Ekanomika55

«Žyviom bieź italjanskaj makarony». Što biełarusy pierastali kuplać z padaražeńniem i źniknieńniem niekatorych tavaraŭ?

Zhodna z červieńskaj statystykaj, ceny za hod vyraśli na 17,6%. Razam z hetym peŭnyja tavary, da jakich pryzvyčailisia ludzi, uvohule źnikli z palic, adznačajuć čytačy «Našaj Nivy», i im pryjšłosia šukać zamienu.

Fota: irecommend.ru

«Źnikli ŭkrainskija kietčupy «Čumak»

Natalla z mužam — ź Minska. Paśla pačatku vajny va Ukrainie jany adznačyli dla siabie źniknieńnie z kram lubimaj kavy ŭ zierniach i pralnaha parašku.

«Pralny parašok Persil kuplali tolki vytvorčaści Hiermanii ci Polščy sa Słavakijaj. Ciapier jaho prosta niama. Ëść rasijski varyjant, ale ŭ jaho nizkaja jakaść: jon źbivajecca ŭ kamiaki ŭ mašynie i horš admyvaje.

Što tyčycca kavy, to my zaŭsiody nabyvali arabiku Paulig. Ciapier kali i ŭchopiš jaje, to za 42,99 rubla za kiłahram (raniej my brali ziernie za 19-21 rubiel). Tamu my sočym za cenami ŭ dastaŭcy «jaMiham» ci anłajn-dyskaŭntary eMall i nabyvajem lubuju arabiku, jakaja chacia b da 40 rubloŭ», — kamientuje Natalla. 

Zaŭvažyła žančyna i źniknieńnie lubimych ukrainskich kietčupaŭ «Čumak»:

«My pierajšli na rasijskija, ale jany na smak horšyja: bolš vadkija, šmat soli».

Dachod siamji — kala 1600 rubloŭ na dvaich, muž z žonkaj adznačajuć, što ahulnyja vydatki na pradukty paśla vajny ŭ ich vyraśli na 20% i pryvodzić prykład z makaronami: «Raniej 450 hramaŭ brali, u siarednim, pa 1,90, a zaraz addajem bolš za try rubli».

Ilustracyjnaje fota

Za miasam siamja jeździć vyklučna na rynak u Ždanovičy.

«A vopratku ciapier zusim nie nabyvajem: doraha dy vybaru niešta niama (asabliva što tyčycca abutku). Tamu čakajem mahčymaści zrabić vizy i pajechać za miažu, kab abnavić harderob», — dzielicca płanami surazmoŭca.

«Składana znajści małako ŭ tetrapakach»

Jašče adna minčanka Natalla skardzicca na toje, što stała składana znajści ŭ Minsku małako ŭ tetrapakach.

«Naprykład, była ŭčora ŭ «Hipa» na Rakasoŭskaha. Z tetrapakaŭ stajała niekalki «Słavianskich tradycyj», małaka, i amal usio. Astatniaja małočka — u płastykavych pakietach i butelkach. Dla mianie heta prablema: ja nabyvaju małako adrazu na miesiac, i mienavita ŭ tetrapakach jano najlepš zachoŭvałasia. Ciapier navat nie viedaju, što rabić: byvaje, što małako ŭ takoj tary adsutničaje ŭ hipierach uvohule». 

Ilustracyjnaje fota

Z prablemaj sutyknułasia i siastra žančyny:

«Jana nie moža nabyć napaŭnialnik dla kacinaha łatka Fresh Step, jaki nabyvali raniej. Jaho paprostu niama ŭ zaakramach».

Na ježu i pobytavuju chimiju ŭ Natalli ŭ miesiac sychodzić kala 1500 biełaruskich rubloŭ. Žančyna zaŭvažaje, što jašče da vajny razavy pachod u kramu abychodziŭsia joj u 65 rubloŭ, zaraz jana addaje minimum 80.

«Prosty prykład z aŭtamatyčnym aśviažalnikam dla pavietra Glade. Naprykancy zimy ja nabyvała jaho pryblizna za 12 rubloŭ, a ŭčora źviarnuła ŭvahu, što jon užo kala 18».

«Amal vyklučyli sa spažyvańnia johurty i syrki»

Alena z mužam i dziećmi žyvie ŭ Barysavie. U siamji — troje dziaciej. Starejšaja dačka atrymlivaje płatnuju adukacyju ŭ BDUIR (kaštuje kala čatyroch tysiač rubloŭ na hod). Dachod na piać čałaviek — 3200 rubloŭ, i kali da vajny, pa pryznańni hieraini, jany mahli dazvolić sabie nabyvać z zarobku 300-400 dalaraŭ, kab adkładać, to ciapier traciać usie hrošy, što atrymlivajuć.

U suviazi z padaražańniem niekatorych praduktaŭ pryjšłosia pierahledzieć svaje pakupki.

«My zusim pierastali nabyvać, naprykład, italjanskuju makaronu ŭ siońniašnich umovach: u roznych miescach jana kaštuje ad 4 da 8 rubloŭ, a zakupajemsia my i ŭ «Hrynie», i ŭ «Vitalury», i ŭ «Jeŭraopcie», i ŭ inšych kramach. My nikoli nie hladzieli na marku, prosta zrazumieli, što voś siońnia nam makarona ź Italii nie pa kišeni. Amal vyklučyli sa spažyvańnia johurty i syrki: jany taksama mocna padaraželi. Ciapier ja piaku dzieciam syrniki».

Ilustracyjnaje fota

Alena raskazvaje, što bolšaść asnoŭnych praduktaŭ jany pryncypova šukajuć na źnižkach: «Syr biełaruskaj vytvorčaści «Hałandski» — kab nie daražej za 14 rubloŭ za kiłahram (ja prosta psichałahična nie mahu zapłacić za jaho navat 17, kali zarobak zastaŭsia raniejšym i zusim niadaŭna my addavali za toje ž 10 rubloŭ)».

Z sałodkaha dzieciam Alena nabyvaje letam maroziva i sadavinu.

«Pa prysmaki, u asnoŭnym, adpraŭlajemsia ŭ «Hrošyk». Tyja ž banany tam try rubli, a ŭ «Vitalury» — kala piaci. Ja nie viedaju, jak žyvuć ludzi ź mienšym dachodam», — zadajecca pytańniem surazmoŭca.

Čytajcie taksama:

Na «Kufry» ŭkrainskuju sol pradajuć ažno pa 50 rubloŭ za 1,5 kiłahrama — jak z popytam?

Kamientary5

  • daviedka
    21.07.2022
    Italjanskije makarony po dva jevro za pačku 500 hramm eto užie śliškom dla Biełarusi. Sovsiem ritiejł zarvałsia.
  • daviedka
    21.07.2022
    Ukrainskije kietčupy byli choroši tiem, čto hustyje i pri etom biez zahustitielej (krachmała). 
  • Bondar
    21.07.2022
    A budzie jašče horš, nastupnyja niekalki pakaleńniaŭ źviedajuć što jość žaleznaja zasłona i savok.

Ciapier čytajuć

Ihar Tur patraciŭ minimum 30 tysiač na premijalnuju kuchniu FOTA3

Ihar Tur patraciŭ minimum 30 tysiač na premijalnuju kuchniu FOTA

Usie naviny →
Usie naviny

Kanapackaja jedzie ŭ Litvu na aŭtobusie padavać zajavu ŭ Departamient dziaržbiaśpieki FOTAFAKT64

Pamierła Iryna Jaskievič

«A mianie mienš za ŭsio turbuje, ci zahavoryć Siarhiej Cichanoŭski pa-biełarusku»194

Biełarusy dzielacca videazapisami pralotaŭ rasijskich bieśpiłotnikaŭ10

U Babrujskim rajonie adšukali dva dvuchsothadovyja duby-vołaty1

U niebie nad Kijevam upieršyniu z 2022 hoda źjaviŭsia cyvilny transpartny samalot1

«Nie dla taho pracuju, kab tysiačami dalaraŭ raskidvacca». Biełaruska ŭ Polščy praz sud sprabuje viarnuć zakład za kvateru9

Ceny na kavu i apielsinavy sok u ZŠA ŭźlaciać da niabiosaŭ z-za mytaŭ5

Pa spravie Hajuna adbyłosia ŭžo jak minimum šeść sudovych pracesaŭ1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ihar Tur patraciŭ minimum 30 tysiač na premijalnuju kuchniu FOTA3

Ihar Tur patraciŭ minimum 30 tysiač na premijalnuju kuchniu FOTA

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić