Navuka i technałohii11

Byvaje raz na 10 000 hadoŭ. Astranomy ašałomlenyja samym jarkim usploskam hama-pramianioŭ u historyi nazirańniaŭ

Dziŭnaja ŭspyška adbyłasia ŭ hałaktycy za 2 miljardy śvietłavych hadoŭ ad nas.

Usplosk hama-pramianioŭ vačyma XMM-Newton observatory Jeŭrapiejskaha Kaśmičnaha Ahienctva. Vyjava: ESA/XMM — Newton/M. Rigoselli (INAF)

Hama-ŭsplosk, prykładna ŭ 70 razoŭ jarčejšy za luby z raniej zafiksavanych, byŭ zarehistravany jašče 9 kastryčnika minułaha hoda. Ciapier daśledčyki kažuć, što padobnaja padzieja zdarajecca adzin raz na 10000 hadoŭ. Dziŭnaja ŭspyška adbyłasia ŭ hałaktycy za 2 miljardy śvietłavych hadoŭ ad nas. Novaje daśledavańnie, jakoje padrabiazna apisvaje aśpiekty vybuchu, u kancy sakavika było apublikavanaje ŭ The Astrophysical Journal Letters.

Choć zafiksavany ŭsplosk (aficyjnaja nazva jakoha GRB 221009A), vierahodna, nie samy jarki z tych, što kali-niebudź zdaralisia ŭ historyi Suśvietu, heta ŭsio ž «vierahodna, samy jarki ŭsplosk renthienaŭskich i hama-pramianioŭ z momantu ŭźniknieńnia čałaviečaj cyvilizacyi»: bolšaść hama-instrumientaŭ u kosmasie nie zmahli vymierać jaho sapraŭdnuju intensiŭnaść, bo byli litaralna aśleplenyja śviatłom.

Heta pryniesła źjavie mianušku «BOAT», abo «samaja jarkaja za ŭvieś čas» (Brightest Of All Time).

Hrandyjoznaja źjava BOAT moža padacca niaznačnaj na hetaj vyjavie. Vyjava: International Gemini Observatory/NOIRLab/NSF/AURA/B. O'Connor (UMD/GWU) & J. Rastinejad & W Fong (Northwestern Univ); abrobka vyjavy: T.A. Rector (University of Alaska Anchorage/NSF's NOIRLab), M. Zamani & D. de Martin (NSF's NOIRLab)

Usploski hama-vypramieńvańnia, jak miarkujecca, adbyvajucca, kali masiŭnyja zorki sutykajucca abo hinuć i sastupajuć miesca čornym dziram. Heta, imavierna, samyja vializnyja vybuchi ŭ Suśviecie — macniejšyja za bliskučyja zvyšnovyja, jakija taksama adznačajuć śmierć zorak.

Isnujuć doŭha- i karotkačasovyja hama-ŭsploski. Gizmodo raspaviadaje, što karotkija padziei čaściej asacyjujucca sa źlićciom zorak i ŭtvareńniem čornych dzirak, u toj čas jak bolš praciahłyja (daŭžej za dźvie siekundy) usploski źviazanyja sa śmierciu zorak.

Śmierć zorak časam pryvodzić da ŭźniknieńnia masiŭnych zvyšenierhietyčnych bruj (džetaŭ) materyjału. Kali hetyja brui nakiravanyja prosta na Ziamlu — jak heta adbyłosia pry «niadaŭnim» vybuchu — heta robić hama-pramiani asabliva jarkimi z našaha punktu hledžańnia.

Usploski hama-vypramieńvańnia chutkapłynnyja i mohuć uźnikać u luboj kropcy nieba. Tamu astranomam našmat praściej nazirać za ich «paślaśviačeńniem», čym za pieršapačatkovaj bliskučaj uspyškaj. Na praciahu niekalkich tydniaŭ paśla pieršaj uspyški renthienaŭskaje śviatło raśsiejvałasia pyłam Mlečnaha Šlachu. Heta pryviało da źjaŭleńnia niekalkich pyłavych kolcaŭ, najbližejšaje ź jakich znachodzicca prykładna ŭ 1300 śvietłavych hadach ad nas, a samaje addalenaje — prykładna ŭ 61000 śvietłavych hadoŭ, na druhim baku Mlečnaha Šlachu.

Ilustracyja taho, jak čornaja dziura vykidvaje brui (ci džety) radyjacyi ŭ Suśviet. Hrafika: NASA's Goddard Flight Research Center

Navukoŭcy spadziajucca, što hama-pramiani nieŭzabavie možna budzie vykarystoŭvać dla vyjaŭleńnia hravitacyjnych chval — rabizny ŭ prastory-časie, vyklikanaj kałasalnymi padziejami kštałtu źlićcia čornych dzir. Hravitacyjnyja chvali ledź ułoŭna źmianiajuć kolkaść času, jaki patrabujecca śviatłu, kab dasiahnuć nas z addalenych krynic. Hetyja ledź ułoŭnyja źmieny ŭ prastory-časie siońnia vyjaŭlajucca z dapamohaj detektaraŭ hravitacyjnych chval LIGO i Virgo.

Teoryju ab tym, što hravitacyja pavinna raspaŭsiudžvacca z chutkaściu śviatła, jak chvali, jakija prachodziać praz samu prastoru-čas, upieršyniu vysunuŭ Albiert Ejnštejn. Paśla dziesiacihodździaŭ metanakiravanych pošukaŭ navukoŭcy narešcie abviaścili ŭ 2016 hodzie, što jany zaŭvažyli pradkazanuju Ejnštejnam rabiznu, što źjaviłasia paśla sutyknieńnia pary čornych dzir.

Jašče bolš važnaj metaj źjaŭlajecca vyznačeńnie fonu hravitacyjnaj chvali — vy možacie ŭjavić heta jak uvieś akijan hravitacyjnych chval, jakija dynamična pierasiakajucca, uźnikajučy ŭ vyniku sutyknieńniaŭ čornych dzir i niejtronnych zorak pa ŭsim kosmasie. Daśledčyki spadziajucca, što mienavita krynicy hama-vypramieńvańnia mohuć być vykarystanyja dla vyjaŭleńnia hravitacyjnych chval vakoł nas.

Kamientary1

  • V vodu posmotrieł
    06.04.2023
    Eto znamienije. Śledujet ožidať dołhosročnyj, izmatyvajuŝij, ekonomičieskij krizis, padienije urovnia žiźni, umieńšienije roždajemosti u mlekopitajuŝich.

Ciapier čytajuć

«Kali pasadziać znoŭ, to pasiadžu». Pačobut pra svajo vyzvaleńnie, kamiery śmiarotnikaŭ, bitvu za honar u sudzie i žadańnie viarnucca11

«Kali pasadziać znoŭ, to pasiadžu». Pačobut pra svajo vyzvaleńnie, kamiery śmiarotnikaŭ, bitvu za honar u sudzie i žadańnie viarnucca

Usie naviny →
Usie naviny

Minabarony Biełarusi raspaŭsiudziła novy ŭbohi fejk29

Učora lasny pažar pad Hrodnam tušyli bolš za 60 čałaviek. I patušyli, ale tolki na čas

Viktar Hančarenka sustreŭsia ź biełaruskim vunderkindam z madrydskaha «Reała» FOTAFAKT8

Ź Biełarusi va Ukrainu zalataŭ pavietrany šar, jaki ŭzmacniaje sihnał dla rasijskich dronaŭ9

U Aŭstryi praciahvajecca historyja sa źjaŭleńniem pacučynaj atruty ŭ dziciačym charčavańni. Zatrymali padazravanaha 1

Arnitołahi pastavili kamieru na hniazdo čornaha busła. Ź jaje ŭžo pryjšli dobryja viestki FOTAFAKT1

Stali viadomyja padrabiaznaści pra trahiedyju ŭ Połackim manastyry21

Čamu «Naša Niva» tak časta piša pra Pratasieviča? Patłumačyła Roŭda37

Biełarus raskazaŭ, jak za šeść hadoŭ abjechaŭ usie harady krainy

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Kali pasadziać znoŭ, to pasiadžu». Pačobut pra svajo vyzvaleńnie, kamiery śmiarotnikaŭ, bitvu za honar u sudzie i žadańnie viarnucca11

«Kali pasadziać znoŭ, to pasiadžu». Pačobut pra svajo vyzvaleńnie, kamiery śmiarotnikaŭ, bitvu za honar u sudzie i žadańnie viarnucca

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić