Hramadstva33

«Navošta?» Prapahandysty pryznalisia, što stamilisia apraŭdvać raźmiaščeńnie jadziernaj zbroi ŭ Biełarusi

Da takoj vysnovy pryjšli hości pieradačy «Kłub redaktaraŭ» na BT, dzie zvyčajna źbirajucca kiraŭniki dziaržaŭnych miedyja.

Olha špilevskaja ivan ejsmont
Volha Špileŭskaja i Ivan Ejsmant. Skrynšot videa BT

Adnoj z tem pieradačy było raźmiaščeńnie ŭ Biełarusi taktyčnaj jadziernaj zbroi.

«My sapraŭdy ciapier šmat raskazvajem: pavinny, nie pavinny, čamu my heta robim. Navošta? My pavinny tolki sabie i svajmu narodu. My pavinny zrabić usio, kab naša kraina zastavałasia suvierennaj i niezaležnaj», — vykazałasia kiraŭnica Biełaruskaha sajuza žančyn i dyrektarka telekanała «Mir» Volha Špileŭskaja.

Jak arhumient u apraŭdańnie jana pryviała toje, što ZŠA raźmiaščajuć jadziernuju zbroju na bazach u Jeŭropie.

«U nas dakładna nie pytalisia», — pakivali hałovami inšyja prapahandysty ŭ studyi, padtrymlivajučy dumku.

Nahadajem, 25 sakavika Uładzimir Pucin abjaviŭ, što da 1 lipienia ŭ Biełarusi skončać budaŭnictva schovišča dla taktyčnaj jadziernaj zbroi. Padčas pasłańnia parłamientu i narodu Alaksandr Łukašenka zajaviŭ, što mienavita ź jahonaj inicyjatyvy jadziernaja zbroja viartajecca ŭ Biełaruś. Śviatłana Cichanoŭskaja abmierkavała heta pytańnie padčas vizitu ŭ ZŠA z daradcam pa nacyjanalnaj biaśpiecy Džejkam Salivanam.

«Ja pra heta nastojliva vioŭ pieramovy z Pucinym». Łukašenka pra namier raźmiaścić jadziernuju zbroju

Kreml aburany pastaŭkami Ukrainie snaradaŭ sa źbiednienym uranam. Ale takija bojeprypasy jość i ŭ Rasii. Što ž chvaluje Maskvu?

Cichanoŭskaja ŭźniała pytańnie jadziernaj zbroi ŭ Biełarusi na sustrečy z Salivanam

Kamientary3

  • daviedka
    09.04.2023
    Špilevskaja, proiznosia rieči, vsiehda podsmatrivajet v svoj tiemnik, kotoryj ona priačiet za čaškoj s bludciem.
  • Smatraščy
    09.04.2023
    Cibie ni za to płaciat, štob ty zadavałaś ecimi vaprosami, panimaješ! Ek-zi-sten-cy-al-ny-mi. Nakaciła sto hram i apraudała!
  • što vy tam naohuł robicie?
    09.04.2023
    Amierikanskoje JAO v Jevropie raźmieŝieno jeŝio v 50-ch hodach prošłoho vieka. Tak čto nie nado tut hnať etu purhu. Kak tolko na horizontie zamajačiło poražienije Rośsii i smiena političieskoho riežima, kak tolko zahovorili o kontrnastuplenii VSU, to niesmieniajemyj pobiežał v Krieml prosiť JAO. Tolko eto pustyje razhovory, Jevropa čiotko dała poniať Kitaju, a Kitaj Putinu, čto davať JAO v ruki nieadiekvatnoho pravitiela nikto nie pozvolit. Miečtajtie dalšie. 

Ciapier čytajuć

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie15

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie

Usie naviny →
Usie naviny

«Miehatop» pradavaŭ kiedy z palityčnaj abrevijaturaj — prybrali praz 30 chvilin paśla pasta ŭ Azaronka19

Markaŭ: «Zamirycca» — heta kavarnaja taktyka Zachadu, jany chočuć lehalizavać novyja ŚMI pad vyhladam kanstruktyŭnych14

«Vyrašycie pytańnie, kab ja zmoh spakojna prylacieć». Łukašenka raskazaŭ, čamu nie palacieŭ u Vašynhton14

Voś videazapis fiestyvalu «Vieršy na asfalcie», dzie Niaklajeŭ pračytaŭ svoj vierš «Na imianiny śviatoha Valancina»1

«Nie mieŭ racyi». Minski majstar, jaki źniaŭ rolik pra kiepski servis biełaruskaha noŭtbuka, zapisaŭ «pakajannaje» videa7

Byłaja favarytka Łukašenki Maryja Vasilevič naradziła dzicia12

«Biełtelekam» atrymaŭ novaha hiendyrektara2

U Maładziečanskim rajonie niekalki dzion isnavała «biełaruskaja Antarktyda» i zamierzły Nijaharski vadaspad

Šmatdzietnamu baćku-vachtaviku z Mazyra, jakoha chacieli pazbavić baćkoŭskich pravoŭ, udałosia viarnuć dziaciej1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie15

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić