Pastanova ab ekshumacyi ciełaŭ achviar Vałynskaj raźni padčas Druhoj suśvietnaj vajny pryniataja, paviedamiŭ premjer-ministr Polščy Donald Tusk u sacsietcy X.

«Narešcie praryŭ. Pryniata rašeńnie ab pieršaj ekshumacyi polskich achviar UPA. Ja chacieŭ by padziakavać ministram kultury Polščy i Ukrainy za dobraje supracoŭnictva. My čakajem dalejšych rašeńniaŭ», — napisaŭ Tusk u svam paście.
Vałynskaja trahiedyja 1943 hoda, padčas jakoj, jak śćviardžajuć historyki, ad ruk bajcoŭ Ukrainskaj paŭstanckaj armii zahinuła nie mienš za 100 tysiač mirnych žycharoŭ, doŭhi čas źjaŭlajecca pradmietam roznahałośsiaŭ pamiž dźviuma krainami, rehularna vyklikajučy kanflikty pamiž imi. U toj čas jak Polšča aficyjna pryznaje tyja padziei hienacydam, Ukraina asprečvaje hetaje vyznačeńnie, razhladajučy Vałynskuju trahiedyju jak kanflikt, u jakim byli vinavatyja abodva baki.
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Chočacie žyć doŭha — šukajcie rajon z narmalnymi drevami. Navukoŭcy vyśvietlili, što drevy ratujuć ad infarktaŭ, a hazony mohuć navat naškodzić zdaroŭju
Kamientary