Novy film z «dziciom Biełarusi». Jak «Baleryna» praciahvaje spravu Džona Uika
U prakat vyjšła «Baleryna» — śpin-of suśvietu Džona Uika, mahnietyčnaha kilera ŭ vykanańni Kijanu Ryŭza. Ciapier u centry historyi raźjušanaja balaryna Iŭ Makara, i takija atmaśfiernyja bajaviki źjaŭlajucca niačasta.

Siarod usich ekšn-franšyz historyja Džona Uika — ledź nie samaja zmročnaja. Hety vysoki mužčyna ŭ čornym, jaki nikoli nie ŭśmichajecca i zabivaje ludziej pačkami, achutany lehiendami i historyjami. Vy mahli čuć tuju ź ich, pavodle jakoj Džon Uik, jak jon sam kazaŭ, «dzicia Biełarusi», a jaho sapraŭdnaje imia — Džardani Jovanavič.
Uik zavierbavany ńju-jorkskaj złačynnaj hrupoŭkaj «Ruska Roma», źviazanaj sa słavianskimi cyhanami. Na piać hadoŭ Džon vypadaje sa złačynnaha śvietu, ale paźniej viartajecca tudy i prosić kiraŭnicu hrupoŭki, Dyrektarku, pra dapamohu.
Jon nie adziny, kamu dapamahaje Dyrektarka. Za 12 hadoŭ da hetaha ŭ teatr, jaki joj naležyć, pryvodziać Iŭ Makara — dziaŭčynku, jakaja pieražyła zabojstva baćki, što parušyŭ praviły kryminalnaha śvietu. Iŭ trochi ŭmieje tančyć, i Dyrektarka biare jaje ŭ svoj teatr dy vučyć baletu, a adnačasova i navucy zabivać.
Ź Iŭ atrymałasia vydatnaja vučanica. Spačatku joj składana zmahacca z mužčynami na roŭnych — maŭlaŭ, jana prosta mienšaja za ich pa pamierach i tamu słabiejšaja. Ale z časam Iŭ vučycca, kažučy słovami jaje trenierki, «zmahacca jak dziaŭčynka» — «impravizavać, adaptavacca, padmanvać».
U vyniku Iŭ robicca kilerkaj, zdolnaj raskidvać mužčyn dziasiatkami. Časam heta vyhladaje niepraŭdapadobna, ale adnaznačna vidoviščna. Ekšnu ŭ «Balerynie» šmat. Pastanoŭščyki bajoŭ tvorča vykarystoŭvajuć prastoru, padručnyja materyjały i techniki z roznych adzinaborstvaŭ, tak što nudna nie budzie.
Paśla niekalkich miesiacaŭ pracy kilerkaj Iŭ vychodzić na śled arhanizacyi, źviazanaj z zabojstvam jaje baćki. Niahledziačy na zahad Dyrektarki, dziaŭčyna nie spyniajecca i, apantanaja pomstaj, imkniecca znajści kryŭdzicielaŭ, a potym i pakvitacca ź imi.
Jana sustrenie bahata pieraškodaŭ, ale buduć i ludzi, hatovyja dapamahčy Iŭ. Źjavicca ŭ stužcy i Džon Uik — jak zaŭždy stylovy, niepieramožny i addany ŭłasnym maralnym normam, niahledziačy na prafiesiju. Svaje pryncypy jość i ŭ hałoŭnaj hieraini, niezdarma ž historyja pabudavanaja na jaje žadańni pomsty.

Hetymi pryncypami «Baleryna» adroźnivajecca ad minułych stužak franšyzy. Pamiatajecie, čamu Džon Uik u pieršaj stužcy viarnuŭsia da spravy kilera? Bo musiŭ adpomścić za toje, što ŭ jaho skrali mašynu i zabili darahoha jamu sabaku. Dalej była pomsta i reki kryvi — i kaniečnie, fiłasofija rycarskaha kodeksa, blizkaja Uiku, ale nie zaŭždy zrazumiełaja zvonku.
«Baleryna» — inšaja historyja, bo tut fiłasofija vidavočnaja ź pieršych chvilin. Šmat u čym heta film pra vybar. Tata hałoŭnaj hieraini vybraŭ parušyć praviły kryminalnaha śvietu, Iŭ vybiraje šlach kilerki, a potym — i šlach pomsty. Ale ci byŭ u jaje nasamreč hety vybar? Da taho ž kožny vybar niasie z saboj i nastupstvy, što i padkreślivaje Uik u adnoj sa scen.
Kali raniejšyja stužki pra Džona Uika padavalisia vam zanadta kryvavymi dy biessensoŭnymi, «Baleryna» moža stać dobraj kropkaj dla ŭvachodu ŭ franšyzu. Kryvi znoŭ budzie niamała, ale film nie pierahružany praviłami kryminalnaha śvietu, jakich bahata ŭ minułych stužkach. Matyvy Iŭ zrazumiełyja — jana straciła siamju i šukaje pomsty. A sama hierainia bolš emacyjnaja, čym zmročny Uik, i nam šmat raskazvajuć pra jaje ŭnutrany śviet: naprykład, pra baćku ci pra toje, jak jana ŭzajemadziejničaje z «kalehami» pa kilerskaj spravie.

U Iŭ haračaje serca, i Ana de Armas stvaraje charyzmatyčnuju dy śmiełuju hierainiu, jakoj vy dakładna budziecie spačuvać. Jana nie biazdumnaja zabojca, joj bližej ampłua «kikimary». Tak, u honar słavianskaha ducha, u śviecie Džona Uika nazyvajuć zabojcaŭ, jakija pazbaŭlajuć žyćcia, kab abaranić bolš słabych ci pryncypy spraviadlivaści.
I ŭsio-tki nie čakajcie ad «Baleryny» fiłasofskaj hłybini, heta film nie pra toje. Jak i zvyčajna, franšyza pra Džona Uika padaryła nam jakasny bajavik, jaki moža akazacca adnym z najlepšych filmaŭ hoda ŭ svaim žanry, dy jašče i zasłužana prasunuć napierad karjeru Any de Armas — bieź jaje addanaści dy talentu «Baleryna» nie atrymałasia b.
Fajny recept dla dobraha viečara i novy krok dla suśvietu Džona Uika.
«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny
PADTRYMAĆ
Kamientary