Raspaŭsiudžvajecca novy niebiaśpiečny narkotyk. Jon užo dajšoŭ da krain Bałtyi
Achviarami nitazienaŭ štohod stanoviacca sotni ludziej.

Pavodle The Wall Street Journal, u śviecie imkliva raspaŭsiudžvajecca novy vid sintetyčnych apijoidaŭ, jaki moža vyklikać novuju chvalu tak zvanaj «epidemii apijoidaŭ» — padobnaj da toj, što ŭ 2010-ja hady achapiła ZŠA z-za fientaniłu i pryviała da tysiač śmierciaŭ.
Ciapier Jeŭropa apynajecca na pieradavoj hetaj pahrozy. U centry ŭvahi — nitazieny, nadzvyčaj mahutnyja sintetyčnyja apijoidy novaha pakaleńnia.

Bolšaść hetych apijoidaŭ pachodzić z Kitaja, i jany nastolki mocnyja, što navat niaznačnaja doza moža vyklikać śmiarotnuju pieradaziroŭku. Ich vyjaŭlajuć u sumiesiach z hierainam, rekreacyjnymi narkotykami, a taksama z padroblenymi abiazbolvalnymi i zaspakajalnymi preparatami.
Pavodle słoŭ ekśpiertaŭ, najbolš raspaŭsiudžanyja nitazieny ŭ 50-250 razoŭ macniejšyja za hierain i ŭ piać razoŭ pieravyšajuć fientanił pa sile dziejańnia.
Hetyja rečyvy, raspracavanyja jašče ŭ 1950-ja hady, nikoli nie byli zaćvierdžanyja da miedycynskaha vykarystańnia praź niebiaśpieku vostraj dychalnaj niedastatkovaści. Pa słovach ekśpiertaŭ, jany prasoŭvajucca na bujnyja rynki hierainu i apijoidaŭ, takija jak Vialikabrytanija i krainy Bałtyi. Tolki ŭ Vialikabrytanii za 18 miesiacaŭ da studzienia hetaha hoda ad pieradaziroŭki nitazienaŭ pamierła 400 čałaviek.
U Estonii — krainie z nasielnictvam krychu bolej za 1 miljon čałaviek — z 2023 hoda amal pałova ŭsich narkatyčnych śmierciaŭ źviazanaja ź nitazienami.

Pavodle słoŭ pradstaŭnika Brytanskaha ahienctva pa baraćbie sa złačynnaściu, nitazieny tannyja, ale nadzvyčaj mocnyja, tamu ich lohka vykarystoŭvać dla ŭzmacnieńnia efiektu narkotykaŭ i pavieličeńnia prybytku. Ich źmiešvajuć z kafieinam, paracetamołam i inšymi napaŭnialnikami. U vyniku kančatkovy pradukt vielmi składana standartyzavać.
Nitazieny ŭžo spustašajuć Zachodniuju Afryku ŭ jakaści častki sintetyčnaha narkotyka kuš (kush), jaki zabiŭ tysiačy ludziej i prymusiŭ Śjera-Leone i Libieryju abviaścić nadzvyčajnaje stanovišča.
Pa słovach ekśpiertaŭ, nitazieny — hłabalnaja prablema. Jany vyjaŭleny ŭžo na ŭsich kantynientach. Ich možna vyrablać z roznych chimičnych rečyvaŭ, jakija adnosna lohka zdabyć, pryčym navat u padpolnaj łabaratoryi. A dziakujučy nadzvyčajnaj mocy dla zadavalnieńnia taho ž rynku treba našmat mienš rečyva — tamu ich praściej pieravozić kantrabandaj».
Kitajskija pastaŭščyki adkryta handlujuć nitazienami na internet-placoŭkach, časta vykarystoŭvajučy ŭ jakaści avataraŭ fatahrafii maładych žančyn. Jany publikujuć numary telefonaŭ, kantakty ŭ sacsietkach i adrasy ofisaŭ, źviazanyja z Kitajem abo Hankonham. Preparaty inšy raz abaznačajucca jak «chimikaty dla daśledavańniaŭ», ale niaredka nazyvajucca nitazienami adkrytym tekstam.
Žurnalisty WSJ vyjavili amal 100 akaŭntaŭ na internet-placoŭcy TradeKey, jakaja raźmieščany ŭ Pakistanie, dzie adkryta prapanoŭvalisia da prodažu roznyja vidy nitazienaŭ — u tym liku etanitazien, što ličycca prykładna ŭ 15 razoŭ macniejšym za fientanił. Čatyry pastaŭščyki paviedamili žurnalistu, što mohuć dasłać luby abjom u Jeŭropu, u tym liku ŭ Vialikabrytaniju, i zapeŭnili, što biez prablem abminuć mytny kantrol.
Ekśpierty papiaredžvajuć: u vypadku deficytu hierainu (što ŭžo adbyvajecca paśla zabarony maku ŭ Afhanistanie ŭ 2022 hodzie), narkakarteli i złačynnyja hrupoŭki mohuć masava pierajści na sintetyčnyja apijoidy. Heta moža pryvieści da novaj chvali śmiarotnaści.
Kali da pastavak nitazienaŭ padklučacca mafijoznyja struktury z Ałbanii, Turcyi, Italii abo Mieksiki, Jeŭropa sutykniecca z maštabnym kryzisam. I prykmiety hetaha ŭžo bačny na prykładzie krain Bałtyi i Vialikabrytanii.
Kamientary
[Zredahavana]