Hramadstva77

«Vielmi zakłapočanyja». Łukašenka raskazaŭ, jak na jahonyja sproby pieramaŭlacca z amierykancami reahujuć u Rasii

Amierykanski žurnalist Sajman Šuster padčas intervju zapytaŭsia ŭ Łukašenki, ci nie vyklikajuć zafiksavanyja apošnim časam jahonyja sproby naładzić adnosiny z ZŠA niehatyŭnaj reakcyi z boku Rasii. 

Łukašenka i Sajman Šuster padčas intervju

Łukašenka nie staŭ admaŭlać, što peŭnyja prablemy ŭ hetym płanie ŭźnikajuć. Maŭlaŭ, u Rasii jość roznyja ludzi i staviacca jany pa-roznamu. 

«Jość ludzi, jakija vielmi zakłapočanyja. I dziŭna, što hetyja ludzi ŭvachodziać u kabiniety Ministerstva zamiežnych spraŭ, Administracyi prezidenta i hetak dalej». 

Pa jaho słovach, napiaredadni intervju jon atrymaŭ niejki dakumient na hetuju temu, jaki ŭ jahonaj administracyi sprabavali analizavać. Maŭlaŭ, ciapier ź Biełaruśsiu pracujuć rasijskija dypłamaty, jakija pracavali na Zachadzie jašče ŭ časy Barysa Jelcyna, i voś jany starajucca acanić situacyju. I siarod taho, što jany pišuć, śćviardžajecca, što Biełaruś viarnułasia da palityki šmatviektarnaści, i heta kiepska.

«Sami pravodziać šmatviektarnuju palityku, a nam nielha», — aburajecca Łukašenka.

Takoj dumki prytrymlivajecca, jak jon śćviardžaje, «adna hrupa ludziej», na čale jakoj — «salidny instytut». Raskryć jaho nazvu Łukašenka admoviŭsia, adno tolki skazaŭ, što heta nie rasijskaje MZS. Hetyja ludzi, maŭlaŭ, pišuć heta ŭsio i adpraŭlajuć u roznyja vysokija rasijskija instancyi, na što jon źbirajecca skardzicca Pucinu.

Što da kamunikacyi z samim Pucinym, to Łukašenka havoryć, što jon asabista jamu zaŭvah na hety kont nibyta nie rabiŭ, ale «viedajučy charaktar Uładzimira Uładzimiraviča, jon absalutna ćviarozy ŭ acency situacyi, u jaho moža i zakradajucca niejkija sumnievy». Nikoli, praŭda, pra heta nie havoryć, ale «ja dapuskaju, što moža być, moža być».

Usio heta, viadoma, Łukašenku niepryjemna, ale niebiaśpieki ŭ hetym jon nie bačyć, bo «asnoŭny trend — poŭnaja padtrymka našaj pazicyi i poŭnaje ŭzajemarazumieńnie». 

Uvohule rasijanam Łukašenku niama ŭ čym, maŭlaŭ, paprakać. 

«My nikoli nie admaŭlali, što my suahresary z Rasijaj. Tak, my suahresary», — niekalki razoŭ paŭtaryŭ jon. 

Maŭlaŭ, kali amierykancam chočacca tak ličyć, to chaj tak i budzie, a jon z-za hetaha ŭvohule «nie parycca».

Kamientary7

  • ...
    08.08.2025
    Vspomniłoś po tiemie: "Ja vru?! Ja vru?!.... Da, ja vru...."
  • Da, koniečno
    08.08.2025
    "Hałantieriejŝik i kardinał eto siła", koniečno, no, obiespokojeny ili nie obiespokojeny, a budiet vypołniať, čto skažut, inačie momiento morie.
  • suahressar
    08.08.2025
    Vy kali tam dzialić zavajavanaje budziecie - nie zabudźciesia, ja taksama ŭ doli!

Ciapier čytajuć

Azaraŭ mocna pakryŭdziŭsia na słovy «psieŭdalidarki Cichanoŭskaj», što jaho Płan Pieramoha byŭ pamyłkaj32

Azaraŭ mocna pakryŭdziŭsia na słovy «psieŭdalidarki Cichanoŭskaj», što jaho Płan Pieramoha byŭ pamyłkaj

Usie naviny →
Usie naviny

Pieršaje pasiadžeńnie trampaŭskaj Rady miru chočuć pravieści 19 lutaha4

«Pabiehli mianiać dalary, a što rabić». Biełarusy raskazali, jak i ŭ čym jany ciapier robiać aščadžeńni1

Ułady Vieniesueły paabiacali vyzvalić usich palitźniavolenych na nastupnym tydni3

U Biełarusi pierastali pradavać zimovaje dyzielnaje paliva «Arktyka». I zrabili heta śviadoma2

Nievialički eciud Mikiełandžeła pradali za 27,2 miljona dalaraŭ. Heta rekord1

«Bro, nie kuplaj sabie bulbiany miašok — idzi ŭ zału»: biełaruski viadučy TNT raskrytykavaŭ mužčynskija kaściumy oviersajz13

Biełaruska Maryna Zujeva zaniała na Alimpijadzie 15‑je miesca2

«Čaroŭny trusik» Juryj Dziemidovič uznačaliŭ rasijski pravincyjny opierny teatr13

Cichanoŭskaja pryznałasia, što mała čym moža pamahčy biełarusam u Hruzii10

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Azaraŭ mocna pakryŭdziŭsia na słovy «psieŭdalidarki Cichanoŭskaj», što jaho Płan Pieramoha byŭ pamyłkaj32

Azaraŭ mocna pakryŭdziŭsia na słovy «psieŭdalidarki Cichanoŭskaj», što jaho Płan Pieramoha byŭ pamyłkaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić