Hramadstva1111

Łukašenka: Niekatoryja rektary dastukalisia da antydziaržaŭnaj palityki i stali carkami

Pra heta Alaksandr Łukašenka zajaviŭ 20 listapada, prymajučy kadravyja rašeńni.

Siarhiej Kaśpiarovič i Juryj Mašyn

Jon uzhadniŭ pryznačeńnie novych rektaraŭ u dźviuch VNU krainy. Na pasadzie rektara Biełaruskaha dziaržaŭnaha technałahičnaha ŭniviersiteta budzie pracavać Siarhiej Kaśpiarovič. Da hetaha času jon zajmaŭ pasadu rektara Bresckaha dziaržaŭnaha techničnaha ŭniviersiteta.

Na pasadu rektara Mahiloŭskaha dziaržaŭnaha ŭniviersiteta imia A.A.Kulašova ŭzhodnieny Juryj Mašyn. Raniej jon pracavaŭ na pasadzie pieršaha prarektara Biełaruska-Rasijskaha ŭniviersiteta. Źviartajučysia da novych kiraŭnikoŭ VNU, Łukašenka aryjentavaŭ ich pierš za ŭsio na dasiahnieńnie kankretnych vynikaŭ, tym bolš što ludzi jany adukavanyja, prasunutyja i pavinny sami razumieć, jakija da ich pradjaŭlajucca patrabavańni. «Rektar — heta najvialikšaja pasada. Maryć tolki možna pra takuju pracu. Usio ŭ ciabie pad rukami: pracuješ z moładździu, razumnyja, hramatnyja padnačalenyja. Patrebny vynik», — skazaŭ Alaksandr Łukašenka.

Razam z tym jon krytyčna adazvaŭsia ab pavodzinach asobnych kiraŭnikoŭ VNU. «Niekatorych paniesła. Asabliva maładych rektaraŭ. Jany ŭžo dastukalisia da antydziaržaŭnaj palityki. Jany stali «carkami» tam, va ŭniviersitecie, — źviarnuŭ uvahu jon. — Barani vas Boža ad hetaha hałavakružeńnia ad pośpiechaŭ. Pavinna być peŭnaja palityka. A to ŭ nas niekatoryja kažuć: «Na Zachadzie — voś heta da, a ŭ nas — heta nie». I ŭ toj ža čas usie vy i tyja, pra jakich ja kažu (prabačcie, nie nazyvaju siońnia proźviščy), jany ž adukacyju atrymali i vialikimi stali tut. Tamu pracujcie sumlenna, akuratna».

Kamientary11

  • Analitik
    20.11.2025
    Potomu čto oni vidiat otstałosť psievdosovietskoj sistiemy obrazovanija s jejo falšivym raspriedielenijem, "otrabotkoj", otsutstvijem intieriesa u studientov i priepodavatielej rabotať po ustarievšim sovietskim schiemam, poniatijam i prohrammam. V vuzy dažie nielzia zajti postorońniemu, viezdie ochrana na vchodie. V to vriemia kak na Zapadie vsio dinamično, jesť konfieriencii, obmieny i t.d. Nauka nie možiet raźvivaťsia v izolacii.
  • 1
    20.11.2025
    A niekatoryja samazvancy śsiniełymi palcami, trasučaj durnoj hałavoj usio za kresła prezydenta trymacca chočuć
  • Josik
    20.11.2025
    Analitik, usia prablema sioniašniaj Biełarusi, što kiraŭnik usio aryjentuje na siabie, praz svoj dośvied. Paviercie, jamu narmalova ŭ armii kirzavyja boty dy anučy, bo jamu było dobra. Jon svajo navučańnie ŭ VNU pa sioniašni dzień uspaminaje. Tamu j drovy bje, karoŭ za cycki ciahaje dy inšaje sa svajoj maładości.

«Tysiaču dalaraŭ za miesiac — realna». Kolki ciapier zarablajuć miedyki ŭ Biełarusi?10

«Tysiaču dalaraŭ za miesiac — realna». Kolki ciapier zarablajuć miedyki ŭ Biełarusi?

Usie naviny →
Usie naviny

U čata GPT zdaryŭsia masavy zboj1

Rasija ciapier nie trymaje na terytoryi Biełarusi vialikich vajskovych sił — Dziaržpahransłužba Ukrainy4

Cichanoŭskaja pakazała, jak hulaje ŭ padeł na korcie30

Ekanamist Lvoŭski nazvaŭ samuju niebiaśpiečnuju krainu16

U Pružanach sa stralaninaj zatrymlivali kiroŭcu biez pravoŭ1

Kaciaryna Andrejeva apublikavała pieršy dopis paśla vyzvaleńnia6

Apytańni pierad vybarami ŭ Kaardynacyjnuju radu pakazvajuć, što Łatuška zachavaŭ najvyšejšy davier hramadstva88

Ciače vada ŭ jarok. Na biadu, u Łahojsku taja vada — kanalizacyja

«Prahresiŭnaja Bałharyja» ŭčystuju pieramahła na vybarach. Hienierał Radzieŭ supakojvaje: Praciahniem jeŭrapiejski šlach, ale krytyčna8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Tysiaču dalaraŭ za miesiac — realna». Kolki ciapier zarablajuć miedyki ŭ Biełarusi?10

«Tysiaču dalaraŭ za miesiac — realna». Kolki ciapier zarablajuć miedyki ŭ Biełarusi?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić