Pamiatajecie lehiendarnuju Babu Raju, jakaja viała instahram Kamaroŭki? Jana źnikła — spravu praciahvaje jaje «ŭnučka»
Aficyjnaja viersija: Baba Raja źjechała skarać suśviet, a jaje stvaralnik pajšoŭ na novuju pracu. Raskazvajem, chto ž chavaŭsia za vobrazam babuli z Kamaroŭskaha rynku.

Akaŭnt Kamaroŭki źjaviŭsia dziesiać hadoŭ tamu — u lutym 2016 hoda. Tady hienieralny dyrektar rynka Mikałaj Chmialnicki zahadaŭ padnačalenym stvaryć staronku — a svaich svajakoŭ prymusiŭ pieršymi na jaje padpisacca.
Realizoŭvać ideju ŭziaŭsia Ivan Tkačuk (u toj momant jon byŭ kiraŭnikom adździeła sacyjalnaha raźvićcia). Mienavita jon raskruciŭ akaŭnt z nula praz vobraz Baby Rai.

Čamu mienavita jana? Adkaz treba šukać la znakamitaj skulptury Aleha Kupryjanava, jakaja staić niedaloka ad uvachodu na krytyja rady. Aficyjna jana maje nazvu «Handlarka siemiečkami», ale ŭ narodzie bronzavuju žančynu daŭno nazyvajuć Baba Raja. Zhodna ź miascovaj lehiendaj, niekali na Kamaroŭcy sapraŭdy była handlarka z takim imiem, i jaje vielmi lubili i dzieci, i darosłyja.
Da pracy Ivan pastaviŭsia z dušoj — jon zapisvaŭ ahlady na roznyja tavary, razmaŭlaŭ z handlarami. Jaho cikavili historyi ludziej, jon byŭ asabista znajomy z usimi, chto pryvoziŭ svaje tavary na prodaž.
Mužčyna razumieŭ, što ciapier budzie cikavić aŭdytoryju: napiaredadni 8 sakavika pakazvaŭ ciulpany, da Vialikadnia — bułki.
I — za što jaho asabliva lubili pakupniki — apieratyŭna adkazvaŭ na pytańni pra ceny. Źviartalisia da Baby Rai i kali chacieli adšukać niejkuju ekzatyčnuju dla Biełarusi sadavinu ci aharodninu. Ivan achvotna dapamahaŭ znajści ŭsio, bo dobra viedaŭ Kamaroŭku. Kazaŭ, što hetamu kultavamu miescu stalicy možna pryśviacić knihu.
U svaich intervju Ivan paraŭnoŭvaŭ kirmaš z teatram, adznačaŭ, što pakupniki časta iduć nie prosta pa tavar, a da kankretnaha handlara — jak teatrały iduć u teatr na vydatnaha artysta: «Dla pachodu na rynak treba minimum try hadziny: pabadziacca, prycanicca, abrać. I abaviazkova pahutaryć! Kožny pradaviec pra svajho stałaha pakupnika viedaje mnohaje: imiony dziaciej, chto čym dychaje, čym zachaplajecca. Baču ŭ hetym ceły rytuał, u jakim jość dušeŭnaja estetyka».
A storys u akaŭncie Kamaroŭki mužčyna tradycyjna pačynaŭ z frazy: «Dobraj ranicy, darahi moj siabručok». Padpisčyki lubili Ivana za ščyraść i charyzmu. Darečy, ciapier na instahram Kamaroŭki padpisana amal 83 tysiačy čałaviek.
Letaś jašče ŭ žniŭni BiełTA apublikavała intervju ź Ivanam (jon užo staŭ namieśnikam hienieralnaha dyrektara pa raźvićci). Ale ŭ vieraśni ŭ instahramie źjaviŭsia dziŭny dopis, u jakim paviedamlałasia, čamu Kamaroŭka doŭha maŭčała — bo syšła Baba Raja: «Naša ŭsimi lubimaja i vopytnaja Baba Raja, taja samaja, što viedała ŭsie sakrety najsmačniejšaj kłubnicy, chrumstkich ahurkoŭ i samaha havarkoha pradaŭca, pieradaje vam vialikaje pryvitańnie. Kažuć, što jana pajechała na pošuki inhredyjentaŭ dla toj samaj sałaty ź dziacinstva, recept jakoj pieradavaŭsia jašče ad jaje prababulaŭ. A moža, prosta stamiłasia ad instahrama i źjechała ŭ ciopłyja krai, kab tam udaskanalvać recept firmovaha kvasu. Chto viedaje! Niachaj hetyja tajamnicy zastanucca z Babaj Rajaj, a my pieradajom joj naša vialikaje pryvitańnie!».
Abviaścili i aficyjnuju zamienu Babie Rai — słova pieradali jaje ŭnučcy. Ale ž takoj lubovi dziaŭčyna nie atrymała. I pa siońnia biełarusy pieryjadyčna aburajucca ŭ sacsietkach, što instahram Kamaroŭki straciŭ dušu.
U kamientarach ludzi pytalisia, ci ŭsio dobra ź Ivanam. U adkaz im pisali, što toj prosta znajšoŭ novuju pracu.
Na pasadu Ulki Pulki znajšli novuju dziaŭčynu. Minułaja syšła praz kanflikt
Čempijon Biełarusi i Polščy trapiŭ za kraty praz toje, što źbieh ad słužby ŭ biełaruskim vojsku. A ciapier uvohule źnik
«Čaroŭny trusik» Juryj Dziemidovič uznačaliŭ rasijski pravincyjny opierny teatr
Pamiatajecie Asol Śliviec? Žyćcio frystajlistki źmianiłasia da niepaznavalnaści, ciapier jana Abihal
Ciapier čytajuć
«Čamu ja pavinien dakazvać, što nie darmajed?» Pradprymalnika z Homiela pamyłkova zapisali ŭ niezaniatyja — jon daviedaŭsia tolki paśla vializnych rachunkaŭ za kamunałku
Kamientary