Praviła snu «7:1», jakoje na čatyry hady padaŭžaje žyćcio, a hałoŭnaje — palapšaje
Dla mnohich ludziej niedasypańnie stała paŭsiadzionnaściu. Novaje daśledavańnie vučonych prapanuje prostaje i efiektyŭnaje rašeńnie — tak zvanaje praviła «7:1».

Daŭno viadoma, što son — heta klučavy miechanizm adnaŭleńnia arhanizma. Mienavita ŭ hety čas adbyvajecca «ramont» tkanak i myšcaŭ, źnižajucca puls i arteryjalny cisk (što istotna pamianšaje nahruzku na serca), a mozh aktyŭna apracoŭvaje i zamacoŭvaje ŭspaminy. Kali ž son stanovicca drennym abo nierehularnym, hetyja žyćciova važnyja pracesy parušajucca, što pavialičvaje ryzyku raźvićcia sardečna-sasudzistych zachvorvańniaŭ, insultu i demiencyi.
Na hetym fonie navukoŭcy z Łondanskaj škoły ekanomiki i palityčnych navuk sumiesna sa strachavoj kampanijaj Vitality raspracavali praviła «7:1». Jano aznačaje, što snu treba addavać siem hadzin minimum, a kłaścisia treba plus-minus adna hadzina ŭ toj samy čas jak minimum piać dzion na tydzień.
Z padrabiaznaściami hetaj mietodyki znajomić vydańnie Daily Mail.
Vyniki maštabnaha daśledavańnia, praviedzienaha ŭ Vialikabrytanii, achapiła danyja pra bolš jak 47 miljonaŭ načej snu. Jano pakazała: trymańnie takoha režymu źnižaje ahulnuju śmiarotnaść na 24% i skaračaje kolkaść špitalizacyj na 7%.
Daśledčyki padličyli, što rehularny i paŭnavartasny adpačynak moža dadać čałavieku da čatyroch hadoŭ žyćcia. Pry hetym navukoŭcy zaŭvažajuć: čym raniej u čałavieka farmirujucca takija zvyčki, tym bolšym budzie sumarny stanoŭčy efiekt.
Važnaść hetaha praviła padkreślivajecca i sumnaj statystykaj: ludzi, jakija śpiać mienš za šeść hadzin u sutki, majuć na 20% vyšejšuju ryzyku zaŭčasnaj śmierci ŭ paraŭnańni z tymi, chto advodzić na son rekamiendavanyja siem-vosiem hadzin.
Aŭtary pracy akcentujuć uvahu na tym, što klučavym faktaram pośpiechu źjaŭlajecca mienavita rehularnaść. Navukoŭcy naŭmysna ŭstanavili płanku ŭ piać načej na tydzień zamiest siami, kab zrabić hetuju metu realna dasiažnaj dla kožnaha.
Taki padychod źnižaje psichałahičny barjer i dazvalaje čałavieku dapuskać časovyja adchileńni ad hrafika (naprykład, na vychadnych) biez pačućcia viny abo straty ahulnaha prahresu. Mienavita takaja hnutkaść spryjaje tamu, što novy režym stanovicca nie karotkačasovaj sprobaj, a ŭstojlivaj žyćciovaj zvyčkaj.
Akramia niepasrednaj karyści dla zdaroŭja, heta prynosić i ekanamičnuju vyhadu: palapšeńnie jakaści snu źnižaje patrebu ŭ špitalizacyi, što dazvalaje istotna aščadžać na miedycynskich vydatkach.
Dla paśpiachovaha ŭkaranieńnia hetaj sistemy ekśpierty rajać źviarnuć asablivuju ŭvahu na hihijenu snu. Klučavym patrabavańniem źjaŭlajecca admova ad telefonaŭ i inšych hadžetaŭ jak minimum za hadzinu da adpačynku, pakolki ich siniaje śviatło pryhniataje vypracoŭku miełataninu — harmonu snu.
Taksama varta paźbiahać užyvańnia ałkaholu, jaki parušaje fazu chutkaha snu, i kafieinu, jaki pravakuje zališniuju aktyŭnaść niervovaj sistemy. Idealnaja spalnia pavinna być ciomnaj i cichaj, kab nie pravakavać vykid harmonu stresu kartyzołu.
Stvareńnie takich spryjalnych umoŭ dazvalaje arhanizmu pierajści ŭ stan hłybokaha spakoju, što i stanovicca sapraŭdnym padmurkam dla doŭhaha i zdarovaha žyćcia.
Kamientary
Vrač chorošij, błahodaria jemu ja jeŝie dryhajuś. No jeho śpiecialnosť nie pro son.
Niedavno skazał dočieri, čto moi biołohičieskije časy pieriejechali v Minsk, i na starosti lat ja živu v Ńju_Jorkie pa minskamu času.