Historyja33

Kitajcy adkryli Amieryku try tysiačy hod tamu?

U staražytnych malunkach na kamianiach daśledčyk paznaŭ kitajskija ijerohlify.

Adzin z kamianioŭ z nadpisami, interprytavanymi jak staražytnakitajskija, i ich «rasšyfroŭka». Tut i nižej fota: John Ruskamp

Siońnia ličycca, što sučasnym jeŭrapiejcam Amieryka stała viadomaja dziakujučy Chrystaforu Kałumbu. Isnujuć i teoryi pra adkryćcio Amieryki vikinhami za paŭtysiačy hod da Kałumba. Amierykanski daśledčyk Džon Raskemp śćviardžaje, što kitajcy byli ŭ Amierycy 3,3 tysiačy hod tamu i pakinuli vyraznyja ślady, piša Daily Mail.

Raskemp znajšoŭ u Ńju-Mieksika, Kalifornii, Akłachomie, Aryzonie, Nievadzie i Jucie malunki, u jakich raspaznaŭ staražytnakitajskija ijerohlify. Nadpisy, kaža jon, zroblenyja ŭ 2800-1300 hh da n.e.

Raskemp — były chimik i amatar epihrafiki, dyscypliny, što vyvučaje nadpisy na kamianiach. Chacia jon nie jość prafiesijnym navukoŭcam, jaho daśledavańnie (PDF) razhladajecca da publikacyi ŭ navukovym časopisie, jaho padtrymlivajuć niekatoryja prafiesijnyja navukoŭcy.

Pavodle teoryi Raskempa, abranyja im 84 malunki na kamianiach jość nadpisami časoŭ padzieńnia dynastyi Šan (cziahuveń, ijerahlifičnyja nadpisy na kostkach, zabytyja paśla 1000 h da n.e. i adkrytyja ŭ 1899 hodzie) i paźniejšych časoŭ. U ich jon rasšyfravaŭ rytualnyja teksty i «natatki», što adpaviadajuć pa sensie času i miascovaści, napisanyja pa tahačasnych kitajskich praviłach.

Adzin z tekstaŭ u rasšyfroŭcy Raskempa, naprykład, kaža: «Padzielenyja na 10 hod, abiacaŭ viarnucca, padarožža zavieršanaje ŭ dom Sonca, padarožža zavieršanaje razam».

Daśledčyk miarkuje, što kitajcy naviedvali Amieryku ŭ miežach ekśpiedycyj, ale naŭrad ci ŭtvarali pasieliščy, pra što na jaho dumku kažuć i niekatoryja nadpisy.

Kamień z malunkam, u jakim daśledčyk bačyć składanyja nadpisy z čatychoch ijerohlifaŭ

Taksama jon zhadvaje padabienstva ŭ DNK miž amierykanskimi indejcami i azijatami, što mahło nie tolki zastacca z časoŭ pierasialeńnia čałavieka z Azii ŭ Amieryku dziasiatki tysiač hod tamu, ale i ad bolš sučasnych «haściej».

Akramia nadpisaŭ, identyfikavanych Raskempam jak staražytnakitajskija, inšych choć krychu padobnych da praŭdy śviedčańniaŭ prybyvańnia kitajcaŭ u Amierycy try tysiačy hod tamu nie znojdziena.

Kamientary3

Ciapier čytajuć

U Kijevie za špijanaž aryštavali biełaruskuju žurnalistku Inu Kardaš. Kažuć, z 2015 hoda jana pracavała na KDB

U Kijevie za špijanaž aryštavali biełaruskuju žurnalistku Inu Kardaš. Kažuć, z 2015 hoda jana pracavała na KDB

Usie naviny →
Usie naviny

Stała viadoma, jak ciapier žyvie były aŭtahonščyk Michael Šumachier1

Ciahnikovamu dyśpietčaru, aryštavanamu za karupcyju, dadali abvinavačańnie ŭ «zdradzie dziaržavie»

Jeŭrasajuz całkam zabaronić pastaŭki hazu z Rasii14

U Minsku pieradumali znosić chruščoŭki. Renavacyja zakranie dvuch-trochpaviarchovyja damy1

Japoncy sa ślaźmi na vačach raźvitvajucca z pandami — žyviolin zabiraje Kitaj praz paharšeńnie adnosin pamiž krainami6

Ekanamičny rost Polščy asłabiŭ płany krainy na ŭviadzieńnie jeŭra zamiest złotaha

Čamu Zialenski pierahledzieŭ staŭleńnie da biełaruskaj apazicyi? Analiz Valera Karbaleviča15

Cichanoŭskaja abmierkavała ź ministram zamiežnych spraŭ Ukrainy detali pryznačeńnia novaha śpiecpasłańnika ŭ Biełarusi2

Barystu ŭ Minsku zastali za niezvyčajnym zaniatkam2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Kijevie za špijanaž aryštavali biełaruskuju žurnalistku Inu Kardaš. Kažuć, z 2015 hoda jana pracavała na KDB

U Kijevie za špijanaž aryštavali biełaruskuju žurnalistku Inu Kardaš. Kažuć, z 2015 hoda jana pracavała na KDB

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić